Bosanskohercegovačka pjevačica Džejla Ramović nedavno je postala žrtva online prevare, kada je njen identitet zloupotrijebljen u lažnoj reklami.
U promociji je korišteno njeno ime, prezime, lik, pa čak i glas, koji je generisan pomoću vještačke inteligencije (AI), sve bez njenog znanja i pristanka.
Na svom Instagram profilu, Ramović je jasno poručila: “Želim da obavijestim javnost da je reklama u kojoj se koristi moje ime, prezime, lik, kao i glas, lažna i da ja s njom nisam ni na koji način povezana. Ovo je ozbiljna zloupotreba mog identiteta i preduzet ću sve pravne korake kako bih zaštitila svoja prava”.Pjevačica je također pozvala svoje pratioce da prijave lažni profil i podijele informaciju, kako bi se spriječilo dalje širenje dezinformacija.
Dodala je da nije učestvovala u kampanji niti ima bilo kakve veze s proizvodom ili uslugom koja se promoviše.
Ovaj incident otvara širu diskusiju o rastućem problemu zloupotrebe identiteta putem vještačke inteligencije. Sve veći broj prevarantskih kampanja koristi AI tehnologije za generisanje lažnih glasova, videa i vizualnog sadržaja, što otežava prepoznavanje stvarnih i lažnih informacija.
Takve prevare nisu ograničene samo na slavne ličnosti – svakodnevni korisnici društvenih mreža sve češće postaju meta manipulacija koje mogu imati finansijske, pravne ili reputacione posljedice.
Stručnjaci upozoravaju da je ključna kombinacija edukacije korisnika i pravne regulative. Dok tehnologija napreduje brže nego zakonski mehanizmi zaštite, korisnici moraju biti oprezni, provjeravati izvore i prijavljivati sumnjiv sadržaj.
Također, ovo je poziv za razvoj sofisticiranih alata za detekciju AI generisanog sadržaja kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitila prava pojedinaca.
Džejlin slučaj jasno pokazuje da digitalni identitet, baš kao i fizički, zahtijeva pažljivu zaštitu – i da čak ni poznate ličnosti nisu imune na rizike modernog internetskog okruženja.