Jedna od najbitnijih aktivnosti u voćnjaku sa aspekta zaštite bilja jeste njegov detaljan pregled, gdje se u prvom planu moraju pregledati kako jednogodišnje tako i višegodišnje grane na prisustvo rak rana koje mogu biti rezultat prisustva kako fitopatogenih gljiva tako i bakterija.
Bez obzira da li je riječ o intenzivnim zasadima voća sa savremenim tehnologijama uzgoja, kakvih je u Crnoj Gori nažalost jako malo, preko ekstenzivnih zasada do pojedinačnih stabala na okućnicama i vikendicama, svaka biljka kao jednika, a zatim i svaki voćnjak zahtijeva posebnu pažnju kako u toku perioda vegetacije tako i u toku zimskih mjeseci.
Nažalost, praksa kod nas pokazuje da se taj “zimski tretman” voćnjaka, naročito u ekstenzivnim zasadima i okućnicama gotovo nikada ne sprovodi iz mnogobrojnih razloga, što na samom startu jeste velika greška u kontinuiranom procesu zaštite bilja. Termin zimskih aktivnosti, obzirom na raznolikost klimata je različit, te se može istaći da u regionima mediteranskog ili izmijenjeno mediteranskog klimata pravi momenat jeste druga polovina januara, dok u kontinentalnom i sjevernom regionu nešto kasnije, februar/mart, kada kalendarski prođu dani koji mogu biti praćeni sniježnim padavinama.
Detaljan pregled je najbitnija aktivnost
Jedna od najbitnijih aktivnosti u voćnjaku sa aspekta zaštite bilja jeste njegov detaljan pregled, gdje se u prvom planu moraju pregledati kako jednogodišnje tako i višegodišnje grane na prisustvo rak rana koje mogu biti rezultat prisustva kako fitopatogenih gljiva tako i bakterija. Sve grane na kojima se uoče simptomi nalik rak ranama, neophodo je ukloniti rezidbom iz krošnje i na taj način umanjiti infekcioni potencijal za narednu godinu. Takođe, potrebno je ukloniti sve grane koje su slomljene pod teretom roda, teretom snijega ili dejstvom nekog drugog abiotičkog faktora.
Daljim pregledom voćnjaka neophodno je ukloniti sve “mumificirane” suve plodove koji i dalje vise na granama, jer su oni upravo mjesta gdje prouzrokovači bolesti (Monilia laxa, Monilia fructigena) prezimljavaju, a samim tim predstavljaju glavni izvor infekcije za narednu sezonu. Otpalo lišće takođe veoma često predstavlja mjesto prezimljavanja štetnih organizama (plamenjača šljive, čađava pjegavost listova i krastavost plodova jabuke) i glavni izvor infekcije u narednoj vegetaciji, stoga je najbolje sakupiti ga i iznijeti iz zasada, naravno u onim voćnjacima gdje je to moguće izvesti.
U pregledu voćnjaka koristite lupu
Osim bolesti i veliki broj štetočina prezimljava upravo u voćnjaku i to su uglavnom uvijek one štetočine sa kojima proizvođači “biju najveću bitku” u toku same vegetacije kao što su različite polifagne vrste biljnih vaši, štitastih vaši, crvena voćna grinja, mineri, cvetojedi ili smotavci. Zato je prilikom zimskog pregleda voćnjaka potrebno često koristiti lupu (povećalo) kako bi se pregledom jednogodišnih, dvogodišnjih ili trogodišnjih grana uočili stadijumi tj. jaja u kojima neke od ovih štetočina prezimljavaju. Ovo je veoma značajno da bi se mogli orjentaciono pripremiti na ono što nas čeka u narednoj vegetaciji po pitanju brojnosti ovih štetnih organizama.
Sa druge strane često se u krošnjama voćaka mogu uočiti gusjeničija gnijezda, koja se najčešće formiraju oko upredenih listova unutar kojih prezimljavaju pojedine štetočine. Neophodna mjera je uklanjanje gusjeničijih gnijezda i iznošenje iz zasada.
Pukotine na kori debla, mjestu račvanja ramenih grana, zoni korjenovog vrata biljke takođe prilikom pregleda ne smijemo zaobići jer upravo su to mjesta na kojima prezimljavaju pojedini štetni organizmi koje je u vegetaciji poslije jako teško suzbiti (krvava vaš na jabuci). Sa takvih mjesta na kojima se uoče pukotine neophodne je iste detaljno očistiti, mehanički uništiti štetne organizme ukoliko ih ima i ostruganu koru iznijeti iz zasada.
Sve bolesno iznjeti iz voćnjaka i spaliti
U praksi često imamo situacije gdje pojedini držaoci biljaka različitih voćnih vrsta i sprovedu u potpunosti ili donekle sve pomenute aktivnosti u voćnjaku, ali onda nakon rezidbe, orezani biljni materijal ostave ili u samom voćnjaku ili u njegovoj neposrednoj blizini, zbog plana korišćenja istog u neke druge svrhe. Na samom kraju naprave veliku grešku jer sve orezane grane, uklonjenje kao pokupljene otpale “mumificirane plodove”, uklonjena gusjeničija gnijezda, ostruganu koru, pokupljeno otpalo lišće je neophodno iznijeti iz voćnjaka i spaliti. Samo na taj način smanjujemo infekcioni potencijal prouzrokovača bolesti i brojnost štetočina u zasadu.
Krečenje stabala ukoliko nije obavljeno ranije kada je ujedno i trebalo, poželjno je obaviti u tom momentu radi prednosti koje ono donosi kao i tretman nekim od bakarnih preparata.
Primjena mineralnih ulja
Veoma bitan sledeći korak u planiranoj zaštiti jeste tretman neposredno prije kretanja vegetacije kada dolazi do postepenog bubrenja pupoljaka, a prije njihovog pucanja, najkasnije do fenofaze “mišije uši” sa mineralnim uljima jer u tom periodu počinje aktivnost prezimljujućih stadijuma štetočina, te je samim tim učinkovitost primjene mineralnih ulja mnogo veća.
Primjena mineralnih ulja u zimskom periodu je takođe značajna i kod citrusnog voća gdje se u značajnoj mjeri utiče na smanjenje brojnosti narandžine štitaste vaši koja se na primorju jako često javlja, kao i eliminacijom “čađavica” sa površine lisne mase.
Rezimirano u jednoj rečenici, higijena u voćnjaku je osnov pravilne zaštite bilja, na koji se kasnije nadovezuju ostale hemijske ili nehemijske mjere zašite u zavisnosti vlažnosti i temperature vazduha.
(Agroklub)
