Izgradnja biogasnih elektrana u BiH zavisi od poticaja

Siguran je da su brojne prednosti korištenja biogasa, a s radionice o ovom gorivu u Tesliću je poručio da proizvodnja zahtijeva puno rizika, ulaganja i zakonski osnov, ali da su benefiti brojni.

– Ako se pokaže da ima interesa, mi ćemo pomoći vlastima da se to pretvori u stvarnost – naglasio je Duffy.

U Bosni i Hercegovini do sada su izgrađene dvije biogasne elektrane, na farmama kod Bosanskog Šamca i Banje Luke, stručnjaci smatraju da je taj sektor itekako isplativ i da može biti atraktivniji, ali da poduzetnici trebaju pomoć države.

Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) spremna je pružiti podršku razvoju tog sektora, a direktor USAID-a za BiH Peter Duffy smatra da BiH ima potencijala i da se bioagasne elektrane u BiH mogu razvijati jednako kao u Hrvatskoj i Srbiji.
USAID je u BiH zadužio Fahrudina Kulića za komponentu iskorištenja biomase u energetske svrhe u okviru Projekta ”Investiranje u sektor energije”, a on smatra da su biogasne elektrane potrebne zbog zaštite okoliša jer omogućavaju ispravno odlaganje životinjskog stajnjaka te zbog dodatnih izvora prihoda.

– Biogasna elektrana na farmi kod Bosanskog Šamca je velika i imamo još jednu malu kod Banje Luke. Sistem poticaja mora biti promijenjen, pogotovo u Federaciji BiH, da bi takva investicija bila atraktivna za poljoprivrednike. Osim toga, u FBiH nije određena ni kota za biogas, odnosno nije određeno koja količina energije će se otkupljivati po poticajnim cijenama – rekao je Kulić.

Naveo je da prema informacija institucija koje trebaju odrediti kotu za biogas u Federaciji BiH nema zainteresiranih za izgradnju biogasnih elektrana. Zbog toga važnim smatra informiranje investitora o biogasnim elektranama.

– Nakon toga zajedničkim snagama možemo tražiti da se u FBiH uvede kota i da se promijeni sistem poticaja – istakao je Kulić.

Osim kota, problem je vrijednost investicije, a u ime tešanjske firme ”Madi” Damir Softić je istaknuo da za izgradnju treba od pet do sedam miliona eura.

– To dodatno otežava posao bez obzira na to što bi biogasno postrojenje olakšalo posao – rekao je Softić, te naglasio važnost ovog projekta za cijelu državu.

Na problem kod odlaganja životinjskog stajnjaka nailaze i peradari. Odlažu ga, kažu, po lokalnim njivama na kojima se uzgajaju žitarice.

Direktor zvorničke farme ”Izvor blaga” Sejfudin Hodžić smatra da se ovo mora urediti sistemski da bi se izvukao maksimum.

– Pretvaranje otpada u energiju bilo bi najbolje rješenje. Mi se sada snalazimo na razne načine – naglasio je Hodžić.

U Srbiji je izgrađeno deset biogasnih elektrana, a u Hrvatskoj 32 elektrane.

S ciljem promocije i razvoja ovog sektora, iz ugla investitora i poljoprivrednika, USAID-ov projekt ”Investiranje u sektor energije – USAID EIA”, USAID/Sweden FARMA II projekat i GIZ Promocija obnovljivih izvora energije (GIZ ProRE) u BiH održali su u Tesliću radionicu pod nazivom ”Biogasne elektrane – investiciona prilika za sektor poljoprivrede”.