Paradajz i krastavac su povrtarske vrste koje traže dosta sunca i vlage i treba biti oprezan prilikom sadnje na stalno mjesto jer su osjetljive na nedostatak vode. Ishrana se obavlja u skladu sa fazama rasta i razvoja biljke
Ledeni sveci s pravom nose takvo ime. Opet su narodna vjerovanja bila tačna jer se smatra da bi povrće trebalo saditi na otvorenom polju tek poslije ledenih svetaca koji obuhvataju period od 11.05.- 15.05. Proizvođači koji su to uradili prije, rizikuju da se rasad smrzne ili da sporije napreduje zbog nižih temperatura, naročito izraženih u jutarnjim satima.
Paradajz i krastavac su toploljubive vrste i osjetljive su na niže temperature. Već na dva stepena iznad nule nastaju problemi i može da dođe do polijeganja rasada.
Prije sadnje, nakvasite biljke vodom
Parcelu na kojoj će se saditi navedeno povrće najbolje je uzorati tokom zime, isfrezati na proljeće, ako treba i dva puta, da bi zemlja bila što sitnija kako bi korijen mogao nesmetano da se razvija. Dubina rupa je od 20 do 30 centimetara. Na dno se stave šaka ili dvije stajnjaka, najbolje organskog, peletiranog. Ko želi može da stavi i NPK đubrivo zajedno sa stajnjakom. Sve se pokrije zemljom da ne dođe do kontakta korijenovih žilica sa đubrivom.
Rasad se u kontejneru sat, dva prije sadnje pokvasi vodom da ne bi došlo do oštećenja korijena, zatim se potopi u kantu vode u kojoj su par dana natopljeni maslačak i hajdučka trava (zbog dezinfekcije i jačanja korijenovog sistema). Na dva do tri mjesta skalpelom se zasiječe korijen kako bi podstakli grananje nakon sadnje jer su dlačice bile uvijene u kontejneru i u pravcu su stabla.
Nakon stavljanja na sadno mjesto, rasad se zagrne zemljom i ponovo se zalije vodom kako bi se smanjio šok koji biljka pretrpi prilikom vađenja iz kontejnera i sadnje na stalno mjesto.
Pazite na razmak sadnje
Nemojte da se iznenadite ako poslije sadnje rasad klone jer je to posljedica šoka koji biljka doživi prilikom presađivanja jer većina proizvođača sadi po sunčanom vremenu, a rasad se čuva na hladnijem mjestu, u podrumu ili vani, u hladu. Uz redovno zalijevanje ujutro i predveče i ako padne dosta kiše koja će natopiti zemlju, biljke će se oporaviti nakon nekoliko dana.
Razmak sadnje za paradajz je od 70 centimetara između redova i 35 centimetara u redu, između biljaka, a mogu se koristiti i razmaci 60×60, 70×50, 80×40.
Kod krastavca razmak je 80 do 100 centimetara između redova i 30 do 50 centimetara u redu. Kod obe biljke važno je da svako stablo ima dovoljno svjetlosti i prostora za rast jer u suprotnom lakše dolazi do razvoja bolesti. Na zemlju se može staviti i folija kako bi se spriječio rast korova mada je bolja opcija malč sistem, odnosno, stavljanje sijena jer se na taj način bolje čuva vlaga, plodovi se ne prljaju, a manje je i zagrijavanje zemljišta u odnosu na korišćenje folije.
Na početku rasta, biljakama je potreban azot
U početku rasta biljke bi trebalo da se zalijevaju đubrivima koja sadrže azot, da bi se podstakao rast, a pred cvjetanje i oplodnju, smanjuje se njihova upotreba, a dodaju se ona koja sadrže bor, fosfor, kalijum, kalcijum, magnezijum, mangan.
Kalijum i kalcijum naročito su važni u rastu i pred sazrijevanje plodova jer se tako spriječava truljenje plodova, naročito na vrhu. Sličnu prihranu zahtjeva i krastavac.
Nakvasite i zemlju oko biljaka
Važno je i napomenuti da prilikom zalijevanja, tokom i poslije sadnje, pazite na temperaturu vode. Ona ne smije biti hladna da biljke ne bi doživjele stres. Najbolje bi bilo da se voda namijenjena za zalijevanje ostavi na suncu dva do tri sata i da, po mogućnosti, bude izvorska, ne hlorisana iz seoskog ili gradskog vodovoda.
Prilikom zalijevanja obratite pažnju da nakvasite zemlju oko biljaka, ne po listu, ujutro ili predveče, kako bi se smanjila mogućnost razvoja bolesti. Paradajz je dovoljno zalijevati jednom do dva puta sedmično, a krastavac svaki drugi dan.
