Tekst piše profesionalni fitness trener Ilma Muhamremović.
-Jedan od glavnih uzroka zašto nemate napredak u izgradnji svog tijela iako su vam i ishrana i trening uravnoteženi, pravilno isplanirani i usklađeni sa vašim životom može biti stres.
Mi smo u današnje vrijeme svi okruženi svakodnevni stresom, često je to nešto što ne možemo izbjeći, ali treba naučiti kako se nositi sa stresom. Kada dođe do toga doći će i do napredovanja bilo da se radi o dobivanju mišićne mase ili skidanju masnog tkiva.
Stres izaziva lučenje hormona kortizola. Kortizol je prvenstveno stresni hormon koji se luči u nadbubrežnim žljezdama smještenim na vrhovima bubrega kao odgovor na stres. Ovaj hormon pomaže organizmu u situacijama koje se zovu ”bori se ili bježi”.
Kortizol stimuliše endokrini sistem koji dovodi do nelagodnosti u želudcu koji se poboljšava stalnim unosom hrane. Tako nam naš stomak šalje signale lažne gladi što dovodi do unosa većeg broja kalorija nego što je to zaista potrebno.
Tijelo pod stresom povećava lučenje hormona grelin (hormon odgovoran za osjećaj gladi) i smanjuje lučenje leptina( hormon za lučenje osjećaja sitosti). Zbog toga ljudi koji su u depresiji, pod steresom žude više za hranom nego u danima kada su „sretniji“, a posebno se javlja žudnja za hranom koja obiluje šećerom, lošim mastima i svemu onome što utiče na brz dobitak neželjenih kilograma.
Također visok nivo lučenje kortizola utiče na skladištenje masnih naslaga u predjelu stomaka, a duže stanje stresa može uzrokovati i druge zdravstvene možda i daleko značajnije posljedice koje mogu biti opasne po život čovjeka.
Previsok nivo kortizola je povezan sa pojavom adrenalne groznice, hormonske neravnoteže, srčanih bolesti, povišenog holesterola, veoma visokih nivoa šećera u krvi, dijabetesa, osteoporoze…
Još jedan neželjeni efekat visokog nivoa kortizola je višak telesne masti i snižavanje nivoa testosterona, muškog polnog hormona koje dovodi do gubitka polnog nagona i smanjenje količine mišićnog tkiva.
Kortizol se u normalnim okolnostima izlučuje u toku dana po određenom rasporedu. Najviši nivo kortizola je u osam sati ujutro kada kortizol signalizuje tielu da je vrijeme za ustajanje iz kreveta. Tokom dana nivo kortizola postepeno opada i najniži nivo je između osam i deset sati uveče, kada se signalizira tielu da je vrijeme za spavanje. Ovaj ritam lučenja kortizola je ometan hroničnim stresom, kako fizičkim, tako i psihičkim. Ovo može poremetiti sposobnoost uspavljivanja ili da se ostane uspavan.
Nekoliko savijeta za snižavanje kortizola:
Koristite prirodne suplemente koji smanjuju nivo kortizola: bosiljak, zlatni korJen, magnoliju, glutamin, vitamin C. Takođe folna kiselina i vitamin B5 mogu smanjiti nivo kortizola. Mogu se naći u hrani poput ribe, mahunarkama, integralnim žitaricama, sjemenu suncokreta . Jedite u regularnim intervalima tokom dana. Izbegavajte preskakanje obroka jer ovo dovodi do oslobađanja kortizola. Hranite se zdravo, sa dosta voća i povrća. Hrana sa niskim glikemijskim indeksom kao što su jaja će smanjiti nivo kortizola dok će hrana od cijelog zrna žitarice kontrolisati proizvodnju kortizola u tijelu. Koristite tehnike za smanjenje stresa kad god je to potrebno: joga, meditacija..
Čak i jednostavno ležanje na podu sa gledanjem u jednu tačku pri čemu se koncentrišete na disanje vam može pomoći. Kad god je moguće, izađite napolje i prošetajte. Klonite se energetskih pića koja sadrže mnogo šećera i kofeina. Ako morate popiti kafu, nemojte da to bude u poslijepodnevnim satima.
Ne preterujte sa vežbanjem. Idite na vrijeme u krevet. Postoji mnogo načina da se opustite i lakše podnesete stres. Odmarajte se. Ranije odlazite na spavanje. Smijeh je najbolji lek. Lagano vježbajte: Hodanje, yoga, , istezanje, vežbe disanja. Pijte dovoljno vode. Pripazite da unosite dovoljno kalijuma. Kalijum je od posebne važnosti za rad adrenalnih žlijezda. Voće i povrće su dobar izvor kalijuma.
(zvornicki.ba)
