Ljekovito bilje se koristilo od davnina i, uprkos razvoju hemije nikada nije napušteno. Na primjer, lavanda je korisna za mirisne kesice, nana za limunadu, kadulja za čaj, smilje za njegu lica, matičnjak vole i pčele, kopar je dobro poznato, pogodan za čorbu, prenosi RTS.
Kako smo ranije pisali, Kopar (Anethum graveolens) je jednogodišnja biljka iz porodice štitara (Apiaceae), poznata još pod nazivom anita, mirođija, koprić, dil. Potiče iz Egipta i Palestine, a njegova se ljekovita svojstva spominju još u zapisima na papirusu.
Od kopra se prave eterična ulja i začini, a najbolje uspijeva na dubokim i plodnim tlima
Najbolje prinose daje na neutralnim zemljištima, sa dubokim i rastresitim oraničnim slojem, a na kiselom i močvarnom tlu ne uspjeva. Osnovna obrada obavlja se u jesen dok bi u proljeće trebalo da se obavi predsjetvena priprema koja za cilj ima ravnanje površine kako bi se obezbjedilo ravnomjerno i ujednačeno nicanje usjeva, objašnjava Ljiljana Vuksanović, stručnjak za ratarstvo i povrtarstvo.
Dobro reaguje i na organsko i mineralno đubrivo
Đubrenje bi trebalo prilagoditi tipu tla i načinu proizvodnje. Ako se kopar gaji za herbu, potrebno je da se poveća količina azotnog đubriva, a ukoliko se gaji za plod onda se povećava količina fosfora. Pozitivno reaguje na đubrenje organskim i mineralnim đubrivom.
Za proizvodnju herbe, kopar se može sijati u proljeće (mart-april) ili postrno u julu ili avgustu na razmak redova 12-24 cm. Ukoliko je namjenjena za proizvodnju etarskog ulja i ploda, sjetva treba biti tokom marta sa razmakom između redova 24-36 cm.
Koje su biljke dobri, a koje loši susjedi u vrtu?
Može se gajiti u združenoj sjetvi sa komoračem, grahom, a veoma je značajna i kao zaštitni usjev. Cvjetovi privlače veliki broj korisnih insekata jer su bogati polenom i nektarom pa predstavljaju eko-koridore u organskoj proizvodnji povrća.
Mehaničko suzbijanje korova
Vuksanović skreće pažnju na to da se njega usjeva sastoji od mehaničkog suzbijanja korova kao što su kultiviranje, okopavanje, plijevljenje jer ne postoje registrovani herbicidi za ovu biljnu vrstu u našoj zemlji.
S obzirom na to da je kopar biljka kratke vegetacije (100-120 dana) ne preporučuje se prihranjivanje, a navodnjavanje je obavezno u postrnoj sjetvi.
Žetva se razlikuje u zavisnosti od načina proizvodnje
Herba se kosi kada biljka počne da raste u stablo to jest, kada je visina 30-40 cm. Tako rano pokošen, usjev može dati još jedan otkos u toku godine. Ukoliko se gaji za proizvodnju etarskog ulja, žetvu treba obaviti u fazi mliječno voštane zrelosti na visini 30-50 cm od površine zemlje.
Vrijeme je za sjetvu kopra
U toj fazi zrelosti, stabljike u prizemnom dijelu počinju mijenjati boju, a donje lišće opadati. Žetva plodova se obavlja kada najveći dio štitova dobije žućkastu boju. Prinos herbe u fazi mliječno-voštane zrelosti je 15-20 t/ha to jest, 25-55 kg/ha etarskog ulja, a zrelog ploda 800-1000 kg/ha.
Prerada biljne mase podrazumijeva sušenje u hladu, u tankom sloju na promajnom mjestu ili u sušarama na 40ºC kako bi se očuvala zelena boja. Prirodno sušenje obično traje od četiri do šest dana. Destilacija etarskog ulja se izvodi vodenom parom kada biljke malo provenu, zaključuje ovaj stručnjak.
