Žučni kamenci, medicinski poznati kao kolelitijaza, predstavljaju zdravstveni problem koji pogađa između deset i dvadeset posto odrasle populacije zapadnog svijeta, prenosi Ordinacija.hr.
Riječ je o otvrdnulim naslagama probavne tekućine koje nastaju u žučnom mjehuru, malom organu smještenom ispod jetre. Ove tvorevine mogu varirati u veličini, od sitnih zrnaca pijeska do kamena veličine loptice za golf.
Najčešće, u otprilike osamdeset posto slučajeva, sastoje se od viška holesterola koji se kristalizirao iz žuči i formiraju takozvane holesterolske kamence žuto-zelene boje.
Ostatak čine pigmentni kamenci, manji i tamniji, sastavljeni od bilirubina, tvari koja nastaje razgradnjom crvenih krvnih zrnaca. Iako velika većina ljudi sa žučnim kamencima, čak njih osamdeset posto, živi bez ikakvih simptoma, oni nisu nimalo bezazleni i mogu prerasti u ozbiljno medicinsko stanje.
Rizik povećan s godinama
Iako svako može razviti žučne kamence, određene grupe ljudi izložene su znatno većem riziku. U medicini se često spominje pravilo “4F”, koje na engleskom jeziku sažima glavne faktore rizika:
- Female (žensko)
- Forty (dob iznad četrdeset)
- Fat (pretilost)
- Fertile (plodnost)
Žene imaju dva do tri puta veći rizik od muškaraca, što se pripisuje uticaju hormona estrogena, čija je razina povišena tokom trudnoće, uzimanja kontracepcijskih pilula ili hormonske nadomjesne terapije. Rizik također značajno raste s godinama, osobito nakon četrdesete godine života.
Prekomjerna tjelesna težina i pretilost povećavaju zasićenost žuči holesterolom, dok nagli gubitak kilograma, primjerice zbog restriktivnih dijeta ili bariatrijalnih operacija, može potaknuti njihovo formiranje. Ne treba zanemariti ni genetiku, jer se procjenjuje da je oko dvadeset pet posto predispozicije za razvoj kamenaca nasljedno.
Simptomi i žučna kolika
Većina kamenaca godinama ostaje “tiha”, ali kada se pokrenu i blokiraju žučni vod, nastupa stanje poznato kao žučna kolika ili napad. Simptomi su dramatični i teško ih je ignorisati, a obično se javljaju nakon obroka bogatog mastima.
Glavni simptom je iznenadna, jaka i oštra bol u gornjem desnom dijelu stomaka, tačno ispod rebarnog luka, koja se može širiti prema desnom ramenu ili između lopatica. Bol može trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati i često je praćena mučninom i povraćanjem.
Mnogi pacijenti se žale i na probavne smetnje, osjećaj nadutosti i opću nelagodu u stomaku, što često pogrešno pripisuju drugim, manje ozbiljnim problemima. Kada se kamenac pomjeri i oslobodi prolaz, bol naglo prestaje, ali rizik od ponovnog napada ostaje visok.
Opasne komplikacije
Ignorisanje simptoma može dovesti do po život opasnih komplikacija:
Akutni kolecistitis: Ako kamenac trajno blokira cistični vod, žuč se nakuplja u žučnjaku uzrokujući upalu. Karakterišu ga stalna bol, povišena temperatura i osjetljivost stomaka na dodir.
Žutica: Ako se kamenac zaglavi u glavnom žučnom vodu, sprečava oticanje žuči iz jetre, što dovodi do žute boje kože i bjeloočnica.
Akutni pankreatitis: Teška upala gušterače koja nastaje kada kamenac blokira i izvod gušterače.
Kolangitis: Teška bakterijska infekcija žučnih vodova koja može završiti sepsom.
Dijagnoza i moderni pristup liječenju
Dijagnoza žučnih kamenaca danas je brza i bezbolna, a standard je ultrazvuk abdomena. Ova metoda s visokom preciznošću otkriva prisustvo kamenaca, njihovu veličinu i znakove upale.
Liječenje zavisi od simptoma. Asimptomatski kamenci najčešće ne zahtijevaju liječenje, već samo praćenje i promjenu životnih navika.
Međutim, kod pacijenata koji su doživjeli napad žučne kolike, preporučuje se hirurško uklanjanje žučnog mjehura – kolecistektomija.
Danas se ovaj zahvat u više od devedeset posto slučajeva izvodi laparoskopski, minimalno invazivnom metodom koja osigurava brži oporavak. Uklanjanje žučnog mjehura trajno rješava problem i ne utiče značajno na probavu, jer žuč nakon operacije teče ravno iz jetre u tanko crijevo.
Prevencija je ključna
Iako se na genetiku ne može uticati, promjenom životnog stila moguće je značajno smanjiti rizik:
- Održavanje zdrave težine: Kroz uravnoteženu ishranu i redovnu aktivnost.
- Ishrana bogata vlaknima: Voće, povrće i žitarice cijelog zrna, uz smanjen unos zasićenih masti i šećera.
- Izbjegavanje “jo-jo” efekta: Nagli gubitak kilograma potiče jetru na izlučivanje dodatnog holesterola u žuč.
- Fizička aktivnost: Poboljšava pokretljivost žučnog mjehura.
S obzirom na to da je teret bolesti žučnih kamenaca u porastu, posebno među starijom populacijom, usvajanje zdravih navika postaje važnije nego ikada.
Preuzeto sa tuzlanski.ba
