Nema voćara koji neće pokušati sve što je u njegovoj moći da zaustavi ovo gljivično oboljenje zbog kojeg dolazi do prljanja plodova, njihovog slabijeg kvaliteta i, što je najvažnije, niže prodajne cijene.
Bolest čađava krastavost krušaka i jabuka, čiji je prouzrokovač Venturia inequalis i Venturia pyrina, pojavljuje se od početka vegetacije pa i u hladnjačama, nakon skladištenja plodova
Na kruškama, sa zaštitom bi trebalo da se počne rano u proljeće jer patogen prezimljava na grančicama pa, u slučaju povoljnih vremenskih uslova, vrlo rano može da dođe do zaraze pupa, dok kod jabuka, patogen prezimljava u opalom lišću iz prethodne vegetacije i simptomi mogu da se pojave nakon izbijanja prvih listova.
Okruglaste pjege na listovima znak su zaraze
Ako dođe do infekcije, prepoznaje se po mrkim i svijetlo smeđim okruglastim pjegama koje se pojavljuju na listu, zatim i na plodovima s tim što, u slučaju jače zaraze, može da dođe i do pucanja plodova, naročito kod krušaka. Ako se simptomi pojave na listu i plodu, daljnje suzbijanje je uzaludno. Posljednji čas za suzbijanje infekcije kombinacijom sistemičnih i kontaktnih fungicida je pojava pjega na lisnoj dršci. Ukoliko se tada i svaki put nakon toga, prije i poslije padavina, ne tretira stablo, dolazi do pojave simptoma i na plodovima usljed čega se stvaraju kraste, po čemu je bolest i dobila ime.
Ali, nemojte da se uplašite ako vidite na listovima tamne, okruglaste pjege. To je znak da ste uspjeli sa zaštitom i suzbili infekciju do koje dolazi čim su temperature oko 20 stepeni i s mnogo padavina, odnosno, ako je list konstantno vlažan. Dovoljno je desetak časova vlaženja, uz navedene temperature, da se ostvari infekcija.
Nije sve crno ako se pojave simptomi
Dakle, kada vidite crne okruglaste pjege, ako ih možete obrisati vrhom nokta, infekcija je zaustavljena. Ali, borba nije gotova. Pratite vremensku prognozu i zaštitite svoja stabla. Ako koristite fungicide, nemojte prskati prije i poslije kiše ako količina padavina nije bila veća od 20 mm po metru kvadratnom. Dovoljno je jedno prskanje, prije ili odmah poslije kiše.
Generalno, jedno prskanje sedmično, u slučaju velikih padavina, bez obzira da li je riječ o jabukama ili kruškama jer se upotrebljavaju sistemični fungicidi koji mogu da “vrate” infekciju tri do četiri dana unazad, odnosno, ako upotrijebite fungicide tri do četiri dana nakon ostvarene infekcije, možete da spriječite zarazu. Uz primjenu kontaktnih i sistemičnih fungicida, u slučaju da nema mnogo padavina, zaštita stabla od čađave krastavosti može da traje minimalno desetak dana.
Koristite nove tehnologije
Ne koristite fungicide bez potrebe. Ako možete, koristite nove tehnologije
Fungicidi se često bez potrebe upotrebljavaju pa imamo slučajeve da se za hektar kruške godišnje izdvaja između 1.000 i 1.500 evra za pesticide što je bespotrebno. Čak 20 i više prskanja godišnje nema smisla i trebalo bi smanjiti njihovu upotrebu, uz primjenu novih tehnologija i zaštitu prirodnim sredstvima.
Nove tehnologije ogledaju se u tome da se dronovima ili infracrvenim kamerama vide “krizna” žarišta u voćnjaku, tj. ako je npr. lišće u određenom dijelu zasada svijetlo zelene boje, to je znak zaštitarima da se, u tom dijelu voćnjaka, nešto dešava. Intervencija, ukoliko je potrebna, vrši se samo u tom dijelu, bilo zbog insekata, slabije ishrane ili bolesti. Isto se radi i u staklenicima i plastenicima. Ovim dolazi do smanjenja troškova, a time i veće isplativosti proizvodnje.
Postoje i drugi načini zaštite
Zaštita prirodnim sredstvima podrazumijeva upotrebu preslice, kalijum permanganata, kaolinske gline, crvenog i bijelog luka, koprive, sode bikarbone, domaćeg mlijeka itd. Jednom riječju, stablo se jača i ne postaje “zavisno” od pesticida. Upravo se u jednom voćnjaku, nadomak Banjaluke, vrši zaštita zasada krušaka domaćim, nekuvanim, mlijekom, sodom bikarbonom i jestivim uljem. Doze su: litra mlijeka, velika supena kašika sode i ulja, sve u 10 litara vode. Bolje je da je soda čista, medicinska, ali može da se koristi i iz marketa.
Za sada, zaštita ide dobro. Infekcija čađavom krastavosti uspješno je zaustavljena što se vidi i po slikama. Ipak, treba imati na umu da je tek početak juna i da pobjedu nad čađavom krastavošću krušaka, naročito posljednjih godina, treba proglasiti do 14 dana prije berbe. Razlog je u tome što je drugi dio ljeta vlažan, sa padavinama, pa se simptomi tzv. “sekundarne” infekcije pojave pred berbu, a iz knjiga i od stručnjaka se čitalo i čulo da već od prve polovine juna ne treba koristiti sistemične fungicide, već samo kontaktne ili čak nikako ne prskati stabla krušaka, jer visoke temperature i sušni periodi, ne odgovaraju patogenu za njegov nesmetan razvoj.
To više nije slučaj u praksi i kod krušaka i jabuka trebalo bi da se koriste i sistemični fungicidi, u slučaju padavina u julu i početkom avgusta.
