Zakon kojim se kriminalizira kleveta je usvojen uprkos višemjesečnim upozorenjima novinara, aktivista i međunarodne zajednice da predstavljaju udar na slobodu mišljenja i korak ka uvođenju cenzure u ovom bh. entitetu
Kleveta u Republici Srpskoj od 26. augusta postala je krivično djelo, nakon što su na snagu stupile izmjene Krivičnog zakonika koje je usvojila Narodna skupština tog bosanskohercegovačkog entiteta.
Prema ovim zakonskim izmjenama, usvojenima na sjednici Narodne skupštine RS 20. jula, za klevetu su predviđene novčane kazne do 3.000 eura.
Izmjene entitetskog Krivičnog zakonika, kojima se u RS kriminalizira kleveta, postale su važeće, u skladu s propisima, osam dana nakon što su objavljene u Službenom glasniku RS.
Klevetom se naziva iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi, a veće kazne su predviđene ukoliko je iznesena u medijima, uključujući društvene mreže, ili na javnom skupu.
Novčane kazne su predviđene za javno izrugivanje zbog pripadnosti određenoj rasi, boji kože, vjeri, nacionalnosti ili zbog etničkog porijekla, seksualnog opredjeljenja ili rodnog identiteta.
U odnosu na raniji nacrt zakona, umanjene su novčane kazne, a u konačnoj verziji Zakona izmijenjena je kvalifikacija uvrede koja se više ne tretira kao krivično djelo nego ostaje prekršaj, podsjeća Radio Slobodna Evropa.
No, zadržana je odredba koja se odnosi na “neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka”, za što je predviđena novčana kazna ili kazna zatvora do dvije godine.
Represivni zakon
Zakon kojim se kriminalizira kleveta je usvojen uprkos višemjesečnim upozorenjima novinara, aktivista i međunarodne zajednice da predstavljaju udar na slobodu mišljenja i korak ka uvođenju cenzure u ovom bh. entitetu.
Međunarodne institucije u BiH su se 21. jula oglasile zajedničkim saopćenjem poručivši da je kriminalizacija klevete u suprotnosti sa međunarodnim obavezama BiH u oblasti ljudskih prava, i da nije u skladu sa bh. evropskim putem niti sa 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Evropske komisije.
Protiv zakona su bili predstavnici medijske zajednice, koji su upozoravali da se radi o udaru na slobodu mišljenja i uvođenju cenzure u RS, te su najavili podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti zakonskih izmjena pred Ustavnim sudom RS. To se još uvijek nije dogodilo.
Novinari i aktivisti su proteklih mjeseci izlazili na proteste zbog, kako su upozorili, represivnog zakona kome je, kako tvrde, cilj discipliniranje medija.
Medijske (ne)slobode
Prethodno je Ustavni sud RS odbacio zahtjev Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa izmjenama ovog zakona.
Vitalni nacionalni interes je mehanizam koji daje mogućnost klubovima Bošnjaka, Hrvata i Srba da svako pitanje proglase “štetnim” za narod kojeg predstavljaju, te da spriječe usvajanje zakona.
Narodna skupština RS-a u julu 2001. godine prebacila je klevetu iz krivične u građansku oblast i donijela vlastiti Zakon o zaštiti od klevete RS-a.
Odlukom Paddyja Ashdowna, nekadašnjeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, i iz Krivičnog zakona Federacije BiH je u novembru 2002. godine izbačeno djelo protiv ugleda i časti. Koristeći Bonnske ovlasti, Ured visokog predstavnika (OHR) je, istovremeno, u tom bh. entitetu nametnuo i Zakon o zaštiti od klevete.
Na taj način je BiH, prije više od 20 godina, postala prva zemlja Zapadnog Balkana koja je dekriminalizirala klevetu.
Prema izvještaju Reportera bez granica za 2022. godinu, BiH je među slabije rangiranim državama kada se mjere medijske slobode. Nalazi se na 67 mjestu, od 180 država svijeta.
(fokus.ba)
