Kruška (Pyrus communis) jedno je od najstarijih voćnih stabala koje se uzgaja u našim krajevima. Njena blaga slatkoća i osvježavajuća sočnost čine je omiljenim izborom u voćnjacima i na trpezama. Stari Rimljani su je nazivali “darom bogova”, a u narodnim pjesmama s Balkana kruška se često spominje kao simbol zdravlja i ljepote.
Zdravstvene prednosti krušaka
Kruške nisu samo ukusne – one su i izuzetno zdrave. Njihova nutritivna vrijednost čini ih nezaobilaznim dijelom zdrave ishrane:
Bogate vlaknima – povoljno djeluju na probavu i održavanje zdrave tjelesne težine.
Vitamin C – jača imunitet i pomaže u borbi protiv slobodnih radikala.
Antioksidansi – čuvaju srce i krvne sudove.
Malo kalorija – idealne su za ljude koji paze na unos šećera i masti.
Zahvaljujući visokom sadržaju vode (preko 80%), kruška je prirodni osvježivač i hidrator organizma.
Sorte krušaka u našem podneblju
Podrinje i šire područje Zvornika oduvijek su bili bogati voćnjacima, a među njima posebno mjesto zauzimaju kruške. Neke od najpoznatijih tradicionalnih sorti koje se i danas mogu naći u selima ovog kraja su:
Žutica – sorta prepoznatljiva po žutoj boji ploda i prijatnoj slatkoći, često korištena za svježu potrošnju.
Junska ljepotica – rana sorta, sazrijeva već početkom ljeta i jedna je od prvih krušaka koje stižu na trpezu.
Kostajničke – kruške srednje krupnoće, čvrste strukture, pogodne za preradu i zimnicu.
Šenjičnjače – poznate po posebnoj aromi i otpornosti, dugo se čuvaju u trapovima.
Bijela i crna biogradka – starinske sorte koje su krasile skoro svaki seoski voćnjak, a cijenjene su zbog svoje otpornosti i jednostavnog uzgoja.
Takiša – jedna od najrasprostranjenijih starinskih krušaka u Podrinju; odlikuje se sitnijim, ali veoma ukusnim plodovima i često se koristila za pečenje rakije.
Ove kruške se tradicionalno suše u ”pušnicama” – jednostavnim sušarama koje se prave kroz vijekove. Sušenje se često odvija nakon šljiva, prije šljiva ili zajedno s njima, u zavisnosti od vremena dozrijevanja plodova. Ovaj način čuvanja plodova osigurava da kruške zadrže aromu i slatkoću tokom zime, te predstavlja važan dio narodne tradicije i prehrane u Podrinju.
Ove sorte nisu samo voće, nego i dio kulturne baštine, jer su generacije mještana upravo na njima zasnivale zimnicu, rakiju i svakodnevnu ishranu.
Upotreba krušaka u kulinarstvu
Kruške se mogu jesti svježe, ali i prerađivati. Od njih se prave:
kompoti i džemovi,
sokovi i voćne salate,
kolači i pite,
rakija viljamovka – jedno od najpoznatijih pića našeg podneblja.
Njihov neutralan i blag ukus čini ih odličnim dodatkom i slanim jelima, posebno kada se kombinuju sa sirom ili orasima.
Kruška kroz tradiciju i narodna vjerovanja
U narodnim običajima kruška je često imala simboličnu ulogu. U nekim krajevima vjerovalo se da drvo kruške donosi sreću i blagostanje kući pored koje raste. Posebno je bila značajna u zimskim mjesecima, kada su njeni plodovi čuvani u trapovima i predstavljali pravu poslasticu u hladnim danima.
Kruška je mnogo više od običnog voća – ona je spoj tradicije, zdravlja i gastronomskog užitka. Bilo da se jede svježa, sušena ili prerađena, kruška ostaje nezamjenjiv dio naše kuhinje i kulture.
(Zvornicki.ba)
