Reklamni prostor
NajnovijeObrazovanjeVijestiWEBZANIMLJIVOSTIZvornik

Lažni „sudski pozivi“ kruže internetom: Kako prepoznati prevaru i ne nasjesti

×

Lažni „sudski pozivi“ kruže internetom: Kako prepoznati prevaru i ne nasjesti

Share this article

Cilj ovakvih poruka nije hapšenje – već da se žrtva javi nazad, nakon čega slijedi zahtjev za uplatu novca, „kaznu“, „takse“ ili slanje ličnih dokumenata

Lažni „sudski pozivi“ kruže internetom: Kako prepoznati prevaru i ne nasjesti

Internetom i elektronskom poštom posljednjih dana kruže lažne poruke koje se predstavljaju kao sudski ili policijski pozivi, a koje kod građana izazivaju strah, paniku i nesigurnost. Riječ je o klasičnoj internet prevari (phishing) čiji je cilj da se primalac poruke uplaši i reaguje bez provjere.

Jedna od takvih poruka, napisana na stranom jeziku i potpisana navodno od policijskih i bezbjednosnih institucija, sadrži ozbiljne optužbe poput „kibernetičkog kriminala“, „nedozvoljenih aktivnosti“ i prijetnju hapšenjem u roku od 24 sata.

Reklamni sadržaj
Kraj reklamnog sadržaja

Kako funkcioniše ova prevara

Prevaranti koriste nekoliko psiholoških trikova:

  • pozivanje na autoritet (policija, sud, međunarodne institucije),

  • kratke rokove za „javljanje“,

  • teške i sramotne optužbe koje kod ljudi izazivaju strah,

  • miješanje domaćih i međunarodnih institucija kako bi poruka djelovala ozbiljnije.

Cilj ovakvih poruka nije hapšenje – već da se žrtva javi nazad, nakon čega slijedi zahtjev za uplatu novca, „kaznu“, „takse“ ili slanje ličnih dokumenata.

Zašto je jasno da se radi o podvali

Stručnjaci upozoravaju da se ovakve poruke mogu lako prepoznati jer:

  • policija i sud ne šalju sudske pozive putem e-maila,

  • poruke su opšte, bez imena, adrese i ličnih podataka,

  • sadrže nelogične ili pravno besmislene optužbe,

  • koriste prijetnje i hitnost kao glavni pritisak,

  • često dolaze s neprovjerenih ili sumnjivih adresa.

Ima li ljudi koji povjeruju? Nažalost – da

Iako mnogima ovakve poruke djeluju nevjerovatno, ima građana koji nasjednu, naročito starije osobe ili oni slabije digitalno pismeni. Zabilježeni su slučajevi gdje su ljudi:

  • slali kopije ličnih dokumenata,

  • uplaćivali novac,

  • trpjeli ozbiljan stres i strah.

Savjet građanima

Ako dobijete sličnu poruku:

  • ne odgovarajte na e-mail,

  • ne klikajte na linkove i priloge,

  • ne šaljite lične podatke,

  • poruku obrišite ili prijavite kao spam,

  • po potrebi se obratite policiji ili stručnjacima za IT sigurnost.

U vremenu kada su internet prevare sve učestalije, informisanost i smirenost su najbolja zaštita. Svaku poruku koja vas pokušava uplašiti – prvo provjerite, a tek onda reagujte.

Example 300250

Odgovori