Mikro farme su organizovana komercijalna, mala, gazdinstva s ne više od 2 hektara, a koja su glavni izvor prihoda vlasnicima. Posjedovanje tek nekoliko stotina metara kvadratnih može se pretvoriti u vrlo profitabilnu poljoprivrednu proizvodnju. Na takvim farmama posjedovanje vještina kreativnosti vodi do uspjeha. Prije ulaska u ovaj posao potrebno je uzeti u obzir posljednju tehnologiju, znanja, održivost, tržišnu nišu, cijenu proizvoda i sezonske karakteristike.
Posebna karakteristika ovakvog tipa proizvodnje je da na farmi radi samo jedna samozaposlena osoba. U praksi se često radi o vlasniku farme koji ujedno i obavlja sve proizvodne i administrativne aktivnosti.
Prosječni bruto prihod po jednom hektaru pšenice u našim uslovima iznosi oko 1.500 KM. S druge strane, ista površina kao mikro farma može uprihoditi 77.445 KM. No to zavisi od mnogobrojnih faktora. Najvažniji je drugačiji pogled na proizvodnju i poslovni model. Kod mikro farmi ograničavajući faktor je površina proizvodnje i kapacitet ljudskog kapitala. Stoga na mikro farmama obično se odabiru usjevi kratke sezone, visoke potražnje i visoke vrijednosti.
Neki tipovi proizvodnje na mikro farmama
Povrće – Najzastupljenije povrće na mikro farmama je lisnato. Razlog tome je kratkotrajnost vegetacije te mogućnost proizvodnje 365 dana u godini. Prema riječima Curtis Stonea ukoliko se proces proizvodnje automatizira, na lisnatom povrću mogu se ostvariti bruto prihodi i preko 100 tisuća kn/ha. Curtis Stone je jedan od najpoznatijih pionira mikro farmi u Americi. Osim lisnatog povrća na ovaj način se uzgaja plodovito povrće, gljive i perad.
Jagode – Visoko pozicionirano voće kod mikro farmera. Jagoda je voće koje je traženo zbog svog atraktivnog izgleda, ukusa, mirisa, ali i nutritivnih svojstava. Proizvodnja jagoda u kontrolisanim uslovima se može organizovati u proizvodnim ciklusima. U zimskim mjesecima za kvalitetnu jagodu potrošači izdvajaju i preko 25,8 KM/kg.
Mikro povrće – Vrlo cijenjen proizvod u restoranima širom svijeta. Finalna cijena najviše zavisi od lokacije proizvodnje. Gazdinstva s mikro povrćem najčešće nalazimo u velikim urbanim područjima.
Gljive – Postoje mnogobrojne vrste gljiva. Na njima se može ostvariti visok prihod i kad se proizvodnja odvija na malim površinama. Uz primarnu proizvodnju gljiva za ljudsku potrošnju, nusproizvod je kompost koji takođe postiže tržišnu vrijednost.
Perad – Na komercijalnim mikro farmama mogu se pronaći razne vrste peradi u proizvodnji. Kako se radi o malim proizvodnim kapacitetima, farmeri se odlučuju na proizvodnu nišu. Na primjer, na maloj površini se mogu uzgajati prepelice za jaja i meso, golubovi za meso i dr.
Tehnologija na mikro farmama
U početku proizvodnje većina aktivnosti mogu se obavljati ručno ili s jednostavnim alatima i uređajima. Velika finansijska opterećenja nisu potrebna. Kad se proizvodnja stabilizuje, ulaganja u tehnologije samo omogućavaju maksimiziranje profita. One su takođe i okolišno prihvatljive. “Zavisno od primijenjene tehnologije, mikro farme koriste i do 90% manje vode u poređenju s proizvodnjom bilja na otvorenom“, tvrdi Alexander Oleson, vlasnik mikro farme Babylon.
Ujedno, one su često organizovane prema ekološkim principima. Kako se tu radi o malim površinama cjelokupni sistem proizvodnje se može automatizirati. Ima primjera gdje vlasnici upravljaju svim proizvodnim procesima preko aplikacije na pametnom telefonu, od sjetve do berbe. Za povećanje profitabilnosti, mašta mora biti prisutna.
U posljednje vrijeme popularno je uključivati koncepte vertikalnih oblika proizvodnje. Na taj način proizvodna površina se može povećati i do nekoliko puta. Dodatne prednosti su brzo redizajniranje sistema proizvodnje ako to tržište zatraži. Takođe, ostvaruju se veći prinosi po jedinici površini u više proizvodnih ciklusa.
Popularne kod mladih u urbanim sredinama
Razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije drastično je promijenio tržište rada. Mlade generacije sve teže se mogu oslanjati na stalne poslove u proizvodnim industrijama. Isto tako, tradicionalni oblici poljoprivredne proizvodnje su se radikalno promijenili u pravcu smanjenja potreba za radnom snagom.
Prednost mikro farmi je korištenje najmodernijih tehnologija na malim isplativim površinama. Stoga mnogo mladih iz urbanih sredina koji su zaljubljeni u tehnologiju vide mogućnosti u proizvodnji hrane na malim površinama. Curtis Stone predviđa značajno povećanje broja komercijalnih mikro farmi tokom i nakon Covid 19 krize. Razlozi tome su razvijenija svijest o porijeklu hrane, logistici, ali i dostupnost ICT tehnologije.
