Bosna i Hercegovina prepoznatljiva je između ostalog po uzgoju jagoda, čiji kvalitet je odličnim ocijenjen i u zemljama Evrospke unije. Međutim, klimatske promjene sa sobom donose nepredvidivosti u sezonama, što velike probleme stvara uzgajivačima.
Posebno su problematična sušna ljeta, a jedno od rješenja je uvođenje plasteničke proizvodnje na supstratima, uz aktivaciju sistema “smart watering” koji podrazumijeva navodnjavanje kap po kap.
Mobilni telefon za upravljanje parcelom
Uzgoju jagode po novoj tehnologiji, u plastenicima na supstratu u saksijama i stalažama sa četiri etaže prvi u našoj zemlji okrenuo se Nahdet Sulejmen iz Opšte poljoprivredne zadruge Tarevci kod Modriče. Novitet na našim prostorima pokazao se punim pogotkom.
“Riječ je o pilot projektu, a isti zasad je zasađen u Bugojnu. Ideja je pokrenuta prije dvije godine, kada smo instalirali četiri plastenika površine 1.120 metara kvadratnih, a uz pomoć stručnjaka sa Prehrambenog fakulteta u Sarajevu uspjeli smo pokrenuti uzgoj jagode na supstratu. U deset i po hiljada saksija zasadili smo 32 hiljade sadnica, što u konačnici mijenja deset duluma zasada na otvorenom”, kaže za Klix.ba Sulejmen.
U cijelom sistemu proizvodnje jagoda kontinuiranu su uključene svega dvije osobe, bez perioda u kojima se angažuju berači, s obzirom na to da je cjelokupan uzgoj automatiziran. Uvid u sve parametre u plasteniku naš sagovornik ima putem mobilne aplikacije, uz pomoć koje aktivira sistem navodnjavanja, zaštite i slično.
“Uslovi za uzgoj i branje su idealni u plastenicima, bez trave, zemlje i insekata. Tokom ove godine nismo morali prskati naše voće jer je bilo zaštićeno specijalnim folijama. U našem sistemu vodeća je smart aplikacija za navodnjavanje uz koju se nalazi meteorološka stanica sa svim mjernim instrumentima za određivanje vlažnosti zraka i zemljišta, temperature i tako dalje”, pojašnjava Sulejmen, koji je prve jagode iz savremenih plastenika ubrao prije dva mjeseca, a po kvalitetu se ne razlikuju od onih koje su proizvedene po konvencionalnoj metodi.
Uštede u procesu proizvodnje i povećanje prinosa
Veliku ulogu u ovakvom načinu uzgoja ima upravo “smart watering”, odnosno savremeni i potpuno automatizovani sistem navodnjavanja, kojim se upravlja posredstvom mobilnog telefona, a nudi mogućnost nadzora kvaliteta vode, njenih zastupljenih količina u tlu i slično.
“Ovakav sistem prvenstveno donosi smanjenje troškova proizvodnje i radne snage, uz povećanje prinosa. Ovim sistem možete upravljati iz udobnosti svoga doma ili neke druge lokacije na kojoj se nalazite. Benefit je i u smanjenoj količini potrošene vode, jer biljkama dajete tačno onoliko koliko im treba. Naša istraživanja su pokazala da čak 40 posto vode poljoprivrednici bespotrebno daju biljkama, jer ne posjeduju nikakav sistem kontrole”, pojašnjava nam Armin Terzić, magistar poljoprivrede u kompaniji Fruit prom Čelić, koji je posredstvom ovog sistema povećao prinos u rasadniku za 60 posto.
Vrijednost ove investicije u početnom paketu je okvirno dvije i po hiljade maraka, međutim, bh. poljoprivrednici još uvijek su zatvoreni u kontekstu uvođenja savremenih tehnologija u proizvodne procese.
“Naši poljoprivrednici su konzervativni i teško ih je promijeniti u smislu unapređenja tehnologija, ali pomaka svakako ima. Vjerujemo da su nove tehnologije budućnost, posebno jer se sistem ‘smart watering’ može primjenjivati u svim poljoprivrednim sektorima, posebno voćarstvu gdje ističemo proizvodnju jagode, maline i borovnice, ali i u nasadima jabuke i kruške”, ističe Terzić.
Ovakav način proizvodnje voća omogućava i kontinuirani uzgoj tokom cijele godine, a kvalitetan rod izvan sezone, omogućava bolju konkurentnost na izuzetno jakom evropskom tržištu.
