Otkako je Radovan Višković postao premijer građani RS plaćaju ubedljivo najveću putarinu u Evropi.

Poznato je da je oktobra 2019, odlukom Vlade RS godišnja putarina na relaciji Doboj – Gradiška 4.000 KM, Doboj – Banjaluka 2.800 KM, a Banjaluka – Gradiška 1.400 KM.

Na tvrdnje da se radi o putarini 40 puta skupljoj od one u Švajcarskoj, a 16 puta od one u Austriji, direktor Autoputeva Dušan Topić je izjavio da su putarine u RS među najeftinijima u Evropi.

To je moguće jedino ako mu je premijer Višković kao osnov za poređenje dao putarinu koju FG Birač naplaćuje svojoj ćerki Alumini.

Vjerovali ili ne, pored građana i fabrika glinice Alumina plaća putarinu.

U nizu okretnih poslovnih igara rukovodstva Alumine, zanimljive su one sa FG Biračem u stečaju, formalnim vlasnikom Alumine.

Kako je objavio Capital.ba, 12. maja ove godine FG Birač u stečaju je završila prošlu godinu sa poslovnim gubitkom od pola miliona KM.

Još je navedeno kako je to za 240.000 KM manje nego prethodne godine. Ne ulazeći ovde u legalnost stanja firme u stečaju, koja je u minusu više od četiri godine, a nije joj blokiran račun, postavlja se pitanje, kako uopšte posluje FG Birač?

Da bi obezbijedio nadoknade za svoje uposlene saradnike na stečaju FG Birač, stečajni upravnik Lazo Đurđević napravio je sa Aluminom ugovor po kome FG Birač rentira put unutar fabrike Alumina.

Taj put je navodno vlasništvo FG Birač.

Tako Alumina plaća putarinu FG Birač za korišćenje fabričkog puta, unutar svog kruga. Prema insajderskim informacijama, radi se o enormnom iznosu oko 150.000 KM.

Ako iznos nije baš najtačniji, očekuje se u demantiju navođenje tačnog iznosa. Stečajni upravnik taj iznos raspoređuje svojim odanim saradnicima. Time je napravljen svjetski rekord u cijeni putarine, po dužini puta.

Ne zna se da li je Vlada RS, nadležna za utvrđivanje putarine, donijela odluku i o visini ovakve putarine u krugu fabrike.

Na to pitanje, mogao bi da odgovori premijer Radovan Višković, inače dugogodišnji ekspert za saobraćajnu logistiku u Boksitu Milići.

Kada bi se još Autoputevima RS d.o.o. omogućilo da ubiraju putarinu po Lazinoj tarifi, Republika Srpska bi riješila sve svoje budžetske probleme.

Možda je rješenje budžetskog deficita da se Lazo Đurđević postavi za direktora Autoputeva RS? A možda to i nije pametno! Ko zna gde bi to otišlo? Jer, putarina koju ubire stečajni upravnik trebala bi da se vodi kao prihod stečajnog dužnika iz koga se namiruju povjerioci, a na osnovu odluke skupštine povjerilaca.

Tako kažu članovi 89. i 214. Zakona o stečaju RS.

Da li je baš tako?

Poznato je da je stečajni upravnik do sada naplatio oko 11 miliona KM na stečaju Alumine.

Šta su uspjeli da realizuju povjerioci, to je već pitanje za njih. Činjenica je da su njihova prava ozbiljno uzdrmana osmogodišnjim radom stečajnog upravnika, povredama članova Zakona 10., 11., 12., 14. 18. i drugih, koji govore o njihovoj zaštiti, rokovima, ekonomičnosti i hitnosti postupka, itd.

Ali, povjerioci su već posebna tema.

Možda će i njih poslati na psihijatrijsku procjenu, kao što stečajni upravnik sa menadžmentom Alumine, tamo šalje radnike pripremajući ih za otpuštanje, ali se ne usuđuje da to učini sada, u periodu neposredno prije izbora.

(BN)

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *