Kada radnik ima pravo na otpremninu i na koji način to pravo može tražiti? Kako se izračunava otpremnina u slučaju otkaza, a kako kada radnik ide u penziju? Ovo su pitanja koja danas sebi postavljaju mnogi radnici u BiH.
Upraksi, otpremnina se najčešće dobija kada poslodavac otkazuje ugovor o radu, ali u slučaju da su ispunjeni određeni uslovi. Isplaćuje se i u slučaju prestanka radnog odnosa nakon ispunjenja uslova za odlazak u penziju, a moguća je i u slučaju sporazumnog prestanka ugovora o radu.
Inače, u BiH je pravo na otpremninu propisano zakonima o radu Republike Srpske i Federacije BiH.
Da bi radnik, prema ovim zakonima, ostvario pravo na otpremninu, ugovor o radu sa poslodavcem mora biti zaključen na neodređeno vrijeme, pišu Nezavisne novine.
U skladu s tim, iznos otpremnine se određuje u zavisnosti od dužine neprekidnog trajanja radnog odnosa sa poslodavcem s kojim se ugovor o radu raskida.
Pravo na otpremninu se, u skladu sa zakonima, ostvaruje kada poslodavac otkazuje ugovor o radu, odnosno daje otkaz radniku, ukoliko je radni odnos trajao najmanje dvije godine neprekidnog rada prije otkaza.
Naravno, jedan od uslova je i da otkaz nije uslijedio, narodski rečeno “krivicom radnika”, odnosno zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane radnika.
Kako izračunati visinu otpremnina?
U zavisnosti od načina prestanka radnog odnosa, razlikujemo pravo na otpremninu kada poslodavac otkazuje ugovor, ili kada je u pitanju nezakonit otkaz, odnosno u slučaju otkaza zbog, kako navodi zakonodavac “promijenjene radne sposobnosti”.
Otpremnina se utvrđuje pravilnikom o radu ili ugovorom o radu i ne može se utvrditi u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne neto plate isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.
Iako visina otpremnine zavisi od odluke poslodavca, važno je znati da je zakonski propisano da ona ne može biti veća od šest prosječnih mjesečnih plata isplaćenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
Osim toga, otpremnina ne mora biti isključivo u novčanom obliku, nego i u nekom drugom vidu naknade, a način, uslovi i rokovi isplate otpremnine utvrđuju se pisanim ugovorom između radnika i poslodavca.
Pravo na otpremninu ili novčanu naknadu radnika u drugim slučajevima prestanka radnog odnosa utvrđuje se opštim aktom i ugovorom o radu. O načinu i rokovima isplate otpremnine poslodavac i radnik mogu zaključiti poseban sporazum.
Poslodavac je dužan da otpremninu radniku isplati i prilikom odlaska radnika u penziju.
U slučaju odlaska radnika u penziju, otpremnina je definisana Odlukom Vlade Republike Srpske iz 2016. godine i iznosi tri prosječne neto plate radnika obračunate u skladu s kolektivnim ugovorom.
S druge strane, u Federaciji BiH, u slučaju odlaska u penziju, a s obzirom na to da je prestala primjena Opšteg kolektivnog ugovora, isplaćivanje otpremnine nije više zakonska obaveza poslodavca.
Zakon o radu je propisao kaznu za poslodavce samo u slučaju ako otkažu ugovor radniku, a ne isplate otpremninu u zakonom predviđenim situacijama.
Bitno je znati da u slučaju nezakonitog otkaza ugovora o radu samo sud može dosuditi pravo na otpremninu i to u slučaju kada to radnik traži u sudskom sporu.
