Mozak je najsloženiji ljudski organ. Ne samo da je zadužen za upravljanje osnovnim životnim funkcijama, poput disanja, kretanja i rada organa, već je sposoban i za složene procese razmišljanja, memorije i kontrole ponašanja i emocija.
Uprkos njegovoj važnosti, često nismo ni svjesni koliko je zaista snažan. Ovih pet nevjerovatnih podataka o ljudskom mozgu pomoći će vam da ga bolje upoznate.
Uvijek je aktivan
Vaš mozak radi čak i kada spavate. Podijeljen je u režnjeve i svaki je odgovoran za određenu funkciju. Frontalni režanj vezan je za kognitivne procese, poput rezoniranja, učenja, kreativnosti, pažnje i kontrole mišića koji omogućuju kretanje i govor. Ovaj dio mozga također nam pomaže da budimo sjećanja i da upravljamo osjećajima i ponašanjem.
Parijetalni režanj zadužen je za senzornu i numeričku obradu, kao i vizuelno-prostornu inteligenciju, koja je potrebna za pokret, opažanje dubine i orijentaciju. Temporalni režnjevi primaju zvučne informacije, uključujući i ljudski govor, a uključeni su i u proces memorije. Okcipitalni režanj uključen je u vizuelnu obradu i obrazovanje slike koju bilježimo svojim očima.
Naučnici su u stanju skeniranjem promatrati koji dijelovi mozga su aktivniji ovisno o tome gdje je povećan dotok krvi. Povišena razina kisika se doprema u onaj dio mozga koji je u danom trenutku potreban da se izvrši neka radnja.
Neprestano prima informacije
Postoje dva kanala kojima mozak upravlja informacijama – senzorni i motorni. Često nismo svjesni da naš mozak neprestano obrađuje podatke, a to se događa u dijelu zaduženom za obradu podsvjesnih informacija. Mozak u svakom trenutku očitava položaj naših mišića i zglobova, iako mi to ne primjećujemo sve dok ne poželimo promijeniti položaj ili nam je neugodno.
Motorne informacije odnose se na svojevoljne radnje, kada, na primjer, želimo podignuti nešto, i na nevoljne radnje, poput disanja ili mišića koji pokreću hranu kroz gastrointestinalni sistem.
Petina krvi ide u mozak
Moždane funkcije počivaju na dotoku kisika u krvi. Između 15 i 20 posto krvi odlazi u mozak, dok je srce u mirovanju, ovisno o činiteljima poput starosti, spola i kilaže. Čak 14 ml krvi po otkucaju se srca, u prosjeku, isporučuje u mozak odraslog muškarca. Desna hemisfera mozga upravlja lijevom stranom tijela i obrnuto. Nuačna istraživanja pokazala su da moždani udar u većini slučajeva pogađa lijevu hemisferu mozga, navodi Science Alert.
Operacija mozga je bezbolna
Vjerovali ili ne, pacijenti su najčešće budni tokom operacije mozga. Kada je riječ o zahvatu nad dijelovima mozga zaduženim za govor, pokret i vid, pacijent se uspavljuje, a potom budi kako bi se ispitale moždane funkcije tokom trajanja operacije.
Iznenađujuće je da je operacija bezbolna jer sam mozak ne posjeduje receptore bola. Važno je napomenuti da je bolno zacjeljenje kože, lobanje i moždane ovojnice. Ovisno o brojnim faktorima, pacijentu se može dati lokalna ili opća anestezija pri operaciji.
Povreda mozga može nam promijeniti osobnost
Jedan od prvih primjera koliko povreda mozga utječe na mentalni sklop osobe jest Amerikanac po imenu Phineas Gage iz 19. stoljeća. Naime, Gage je doživio nesreću na poslu kada mu se metalna šipka zabila u lobanju, oštetivši mu frontalni režanj. To ga je učinilo djetinjastim, neljubaznim i naprasitim te su na temelju njegovog slučaja naučnici uvidjeli da oštećenje ovog dijela mozga izaziva vidne promjene nečije osobnosti.
Također je poznato da ljudi koji izgube vid uslijed povrede okcipitalnog režnja zadržavaju funkciju takozvanog “slijepog vida”, što nam govori da se ne obrađuju sve vizualne informacije u ovom režnju. Neke osobe tvrde da su, čak, u stanju vidjeti osjećaje. Sve ovo ide u prilog visokoj razini povezanosti između funkcija našeg mozga.
(Klix)
