Nova Alumina, kompanija iz Zvornika u Bosni i Hercegovini (BiH), zapoÄela je investicioni ciklus u Äetiri projekta, koji bi je u iduÄem periodu trebali svrstati meÄu proizvoÄaÄe koji su lideri po koriÅ”Äenju zelene energije u proizvodnom procesu, ne samo u regiji, veÄ i u Evropi.
Nova Alumina nastala je transformacijom ranije kompanije Alumina, koja je poslovala u sklopu privrednog giganta Fabrike glinice BiraÄ i bavila se proizvodnjom alumosilikatnih proizvoda od 1978. godine.
Tokom posljednjih desetak godina Alumina je eksponencijalno razvijala proizvode u oblasti alumosilikatne hemije, proizvodeÄi razliÄite vrste hidrata i glinice, fino precipitiranih hidrata, viÅ”e od 10 vrsta zeolita, silika gela i teÄnog vodenog stakla. NajveÄi je izvoznik proizvoda iz BiH.
ZapoÅ”ljavaju oko 1.500 radnika u poslovnoj grupaciji koja obuhvata Novu Aluminu Zvornik, Boksit MiliÄi i firmu H&P Zvornik, kljuÄnog poslovnog partnera u transportu proizvoda fabrike do svakog kupca.
Trenutno u proizvodnji koriste energanu na ugalj, Å”to dugoroÄno nije održivo ni s ekoloÅ”kog, a ni s ekonomskog aspekta, zbog Äega su krenuli u nove projekte kako bi to promijenili.
Nova Alumina gradi energanu na alternativna goriva: Održiva energija za buduÄnost
Nova Alumina planira da idejno rjeÅ”enje za izgradnju energane na alternativna goriva, dominantno komunalni otpad, zavrÅ”i u iduÄih mjesec dana. To je investicija vrijedna viÅ”e od 150 miliona evra.
Direktor kompanije Zoran StavnoviÄ za Bloomberg Adriju kaže da se nakon toga radi glavni projekat i prikupljaju razliÄite saglasnosti institucija. Procjenjuje da Äe im za taj proces trebati godina, nakon Äega poÄinje izgradnja energane.
Energana, Äija bi izgradnja trebala da traje dvije godine, omoguÄiÄe, kako dodaju u Novoj Alumini, prelazak s uglja na savremeniji i održiviji izvor energije, Äime se smanjuje negativni uticaj na životnu sredinu i osigurava stabilnija proizvodnja.
“To bi bio ozbiljan iskorak da sav komunalni otpad iz okruženja iskoristimo u naÅ”oj energani. ZapoÄeÄemo uskoro razgovore s komunalnim preduzeÄima ne samo iz naÅ”eg okruženja, veÄ i s preduzeÄima iz Tuzlanskog kantona, BrÄkog, Bijeljine…”, istiÄe StevanoviÄ.
Procjenjuju da bi energana mogla da iskoristi otpad iz polovine BiH, Å”to bi bila koliÄina približna njihovim potrebama.
Projekat bi podstakao i selektivno odlaganje otpada u BiH jer u energanu ne može iÄi sav otpad, mora se odvajati metal, graÄevinski otpad, beton, cigla od ruÅ”evina. “Pripremamo ozbiljnu studiju koja Äe biti definisana i krenuÄe se u edukaciju stanoviniÅ”tva na pomenutim prostorima, zajedno s komunalnim preduzeÄima kako bismo Å”to spremniji doÄekali realizaciju projekta”.
Broj energana ovog tipa u svijetu znaÄajno raste, Å”to potvrÄuje globalni trend prelaska na održive energetske izvore.
KreÄana na sjeÄku
Nova Alumina je zapoÄela i izgradnju fabrike za proizvodnju kreÄa, koja Äe koristiti biomasu i prirodni gas kao energente. Avans za kupovinu neophodne peÄi je veÄ uplaÄen, a i kroz ovaj projekat planiraju unapreÄenje ekoloÅ”kih standarda. Projektovanje, izrada i montaža postrojenja planirani su u trajanju od 18 do 24 mjeseca. ProizvodiÄe oko 200 tona kreÄa na 24 sata, od Äega Äe im za sopstvene potrebe trebati oko 120 tona, dok Äe ostalo ponuditi tržiÅ”tu.
“Za rad fabrike koristiÄe se drvni Å”umski otpad, takozvana sjeÄka. To je ekoloÅ”ki Äist energent, izbjegava se koks kao gorivo, ugalj, gas… NapraviÄemo ugovore sa Å”umskim gazdinstvima i u naÅ”oj regiji BiraÄ možemo obezbijediti koliÄine od tri Å”lepera samljevenog Å”umskog otpada dnevno”, kaže StevanoviÄ.
Projekat se realizuje u saradnji sa Å”vajcarskom kompanijom Maerz, svjetskim liderom u oblasti tehnologije proizvodnje kreÄa. Vrijednost investicije procjenjuje se na od pet do Å”est miliona evra.
Kada je poÄetkom marta potpisan ugovor s Maerzom, saopÅ”teno je da se radi o najnovijoj tehnologiji koja podrazumijeva regeneraciju u paralelnom toku, Å”to znaÄi da se u jednoj Å”ahti peÄi vrÅ”i kalcinisanje, dok Äe se istovremeno u drugoj odvijati predgrijavanje sirovine, Äime se postiže visoka efikasnost u procesu proizvodnje. “Ova tehnologija omoguÄava smanjenje potroÅ”nje goriva i emisije Å”tetnih gasova, uz oÄuvanje visokog kvaliteta krajnjeg proizvoda”, naveli su u menadžmentu kompanije Nova Alumina i dodali da Äe se gasovi preÄiÅ”Äavati najsavremenijim metodama, a na svim pozicijama Äe biti instalirani i filteri za otpraÅ”ivanje, Äime se onemoguÄava emisija kreÄnog praha u atmosferu.
Cijeli proces Äe biti u potpunosti automatizovan, s moguÄnoÅ”Äu daljinske kontrole i upravljanja, Äime se dodatno unapreÄuje operativna efikasnost i sigurnost rada.
Borislav VladiÄ, direktor prodaje u Maerzu, kazao je da su sliÄne projekte veÄ realizovali u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i drugim zemljama regiona, pri Äemu su svi izvedeni u skladu s najviÅ”im evropskim standardima.
“To su najefikasnije peÄi za proizvodnju kreÄa, s najnižom potroÅ”njom goriva i najmanjom moguÄnosti emisija Å”tetnih gasova”, naglasio je VladiÄ.
Nova Alumina ulaže u solarnu energiju: Plan 20 MW kapaciteta
Alumina veÄ proizvodi elektriÄnu energiju iz Sunca, a oÄekuju da Äe do maja ove godine u rad pustiti i solare snage 6MW, dok u narednih od godinu i po do dvije i dodatne panele kako bi elektrana od ukupno 20 MW instalisane snage radila u punom kapacitetu.
“To nam neÄe biti dovoljno za naÅ”e potrebe, ali Äe predstavljati ozbiljnu uÅ”tedu. NaÅ”a mjeseÄna faktura za elektriÄnu energiju je izmeÄu 1,8 i dva miliona maraka i biÄemo zadovoljni ako iz vlastitih resursa pokrijemo neÅ”to viÅ”e od polovine te fakture”, naglaÅ”ava StevanoviÄ.
Sanacija deponije crvenog mulja
Nova Alumina otpadni crveni mulj odlaže na lokaciji udaljenoj od fabrike oko pet kilometara, a u planu je i sanacija tog jezera u cilju poboljŔanja ekoloŔkih standarda.
Prema StevanoviÄevim rijeÄima, sa institutima iz Austrije i Sjedinjenih AmeriÄkih Država, te u saradnji s TehnoloÅ”kim fakultetom, razvijaju tehnologije za preradu crvenog mulja.
“Institut u BeÄu je ove godine napravio jedno pilot postrojenje za revitalizaciju crvenog mulja, odnosno izdvajanje odreÄenih korisnih supstanci iz ulja. OÄekujemo da Äemo krajem ove ili poÄetkom iduÄe godine razviti s nekim od ovih instituta tehnologiju za preradu mulja kako bismo krenuli u sanaciju jezera crvenog mulja i obezbijedili visoke ekoloÅ”ke strandarde i s te strane”, kaže StevanoviÄ.
EkoloÅ”ke norme postaju obaveza: Kako se Nova Alumina prilagoÄava tržiÅ”tu
VeÄ od 1. januara 2026. godine Nova Alumina je obavezna da preÄe na zelene izvore energije, Å”to su i razlozi zbog kojih su uÅ”li u izgradnju energane, kreÄane, solarnih panela.
“Sve to nam omoguÄava da naÅ”a emisija ugljen-dioksida bude ravna nuli. Kad zavrÅ”imo energanu biÄemo apsolutno fabrika koja radi na zelenu energiju, s nultom emisijom CO2 u atmosferu. Sve radimo po tehnologiji koja je oko 20 procenata strožiija od propisa EU”, istiÄe StevanoviÄ.
Nema jeftinog rjeÅ”enja, dodaje, ali ako odreÄena kompanija želi da ostanete na tržiÅ”tu, mora investirati u nove tehnologije i ispuniti ekoloÅ”ke standarde.
“Možete napraviti Å”ta god hoÄete, ali Evropska unija Äe doÄi u situaciju da nas odbacuje kao potencijalne partnere, ako ne ispunjavamo ekoloÅ”ke norme”, poruÄuje StevanoviÄ.
Izgradnju energane u znaÄajnoj mjeri trebalo bi da finansiraju investitori iz Kine, kojima Äe Alumina plaÄati anuitete, a izgradnju kreÄane finansiraju vlastitim sredstvima. Ako bude potrebe, eventualno Äe posegnuti za dugoroÄnim kreditom. “Svjetska banka je raspoložena za ulaganja u zelenu energiju i oÄekujemo ovih dana njihovu ponudu za kredit od 50 do 70 miliona evra po vrlo povoljnim kamatama i uslovima kako bi zatvorili finansiranje energane”.
ProÅ”la godina za Aluminu je bila uspjeÅ”na. Ostvarili su ukupan prihod od preko 370 miliona KM, od Äega 97 odsto od izvoza proizvoda.
“Poslovanje na svjetskom tržiÅ”tu iziskuje stalni oprez i borbu s podizanjem kvaliteta, sa cjenovnom politikom. Svi naÅ”i dobavljaÄi traže poskupljenje robe, a istovremeno svi naÅ”i kupci traže smanjenje cijena robe koju prodajemo. NaÅ” status je izmeÄu ÄekiÄa i nakovnja, ali mi plivamo, dobro se nosimo s tim i kad zavrÅ”imo investicioni ciklus biÄemo vrlo respektabilna kompanija, ne samo u ovom dijelu, veÄ i u cijeloj Evropi”, poruÄuje StevanoviÄ.