Nova Alumina, kompanija iz Zvornika u Bosni i Hercegovini (BiH), započela je investicioni ciklus u četiri projekta, koji bi je u idućem periodu trebali svrstati među proizvođače koji su lideri po korišćenju zelene energije u proizvodnom procesu, ne samo u regiji, već i u Evropi.
Nova Alumina nastala je transformacijom ranije kompanije Alumina, koja je poslovala u sklopu privrednog giganta Fabrike glinice Birač i bavila se proizvodnjom alumosilikatnih proizvoda od 1978. godine.
Tokom posljednjih desetak godina Alumina je eksponencijalno razvijala proizvode u oblasti alumosilikatne hemije, proizvodeći različite vrste hidrata i glinice, fino precipitiranih hidrata, više od 10 vrsta zeolita, silika gela i tečnog vodenog stakla. Najveći je izvoznik proizvoda iz BiH.
Zapošljavaju oko 1.500 radnika u poslovnoj grupaciji koja obuhvata Novu Aluminu Zvornik, Boksit Milići i firmu H&P Zvornik, ključnog poslovnog partnera u transportu proizvoda fabrike do svakog kupca.
Trenutno u proizvodnji koriste energanu na ugalj, što dugoročno nije održivo ni s ekološkog, a ni s ekonomskog aspekta, zbog čega su krenuli u nove projekte kako bi to promijenili.
Nova Alumina gradi energanu na alternativna goriva: Održiva energija za budućnost
Nova Alumina planira da idejno rješenje za izgradnju energane na alternativna goriva, dominantno komunalni otpad, završi u idućih mjesec dana. To je investicija vrijedna više od 150 miliona evra.
Direktor kompanije Zoran Stavnović za Bloomberg Adriju kaže da se nakon toga radi glavni projekat i prikupljaju različite saglasnosti institucija. Procjenjuje da će im za taj proces trebati godina, nakon čega počinje izgradnja energane.
Energana, čija bi izgradnja trebala da traje dvije godine, omogućiće, kako dodaju u Novoj Alumini, prelazak s uglja na savremeniji i održiviji izvor energije, čime se smanjuje negativni uticaj na životnu sredinu i osigurava stabilnija proizvodnja.
“To bi bio ozbiljan iskorak da sav komunalni otpad iz okruženja iskoristimo u našoj energani. Započećemo uskoro razgovore s komunalnim preduzećima ne samo iz našeg okruženja, već i s preduzećima iz Tuzlanskog kantona, Brčkog, Bijeljine…”, ističe Stevanović.
Procjenjuju da bi energana mogla da iskoristi otpad iz polovine BiH, što bi bila količina približna njihovim potrebama.
Projekat bi podstakao i selektivno odlaganje otpada u BiH jer u energanu ne može ići sav otpad, mora se odvajati metal, građevinski otpad, beton, cigla od ruševina. “Pripremamo ozbiljnu studiju koja će biti definisana i krenuće se u edukaciju stanoviništva na pomenutim prostorima, zajedno s komunalnim preduzećima kako bismo što spremniji dočekali realizaciju projekta”.
Broj energana ovog tipa u svijetu značajno raste, što potvrđuje globalni trend prelaska na održive energetske izvore.
Krečana na sječku
Nova Alumina je započela i izgradnju fabrike za proizvodnju kreča, koja će koristiti biomasu i prirodni gas kao energente. Avans za kupovinu neophodne peći je već uplaćen, a i kroz ovaj projekat planiraju unapređenje ekoloških standarda. Projektovanje, izrada i montaža postrojenja planirani su u trajanju od 18 do 24 mjeseca. Proizvodiće oko 200 tona kreča na 24 sata, od čega će im za sopstvene potrebe trebati oko 120 tona, dok će ostalo ponuditi tržištu.
“Za rad fabrike koristiće se drvni šumski otpad, takozvana sječka. To je ekološki čist energent, izbjegava se koks kao gorivo, ugalj, gas… Napravićemo ugovore sa šumskim gazdinstvima i u našoj regiji Birač možemo obezbijediti količine od tri šlepera samljevenog šumskog otpada dnevno”, kaže Stevanović.
Projekat se realizuje u saradnji sa švajcarskom kompanijom Maerz, svjetskim liderom u oblasti tehnologije proizvodnje kreča. Vrijednost investicije procjenjuje se na od pet do šest miliona evra.
Kada je početkom marta potpisan ugovor s Maerzom, saopšteno je da se radi o najnovijoj tehnologiji koja podrazumijeva regeneraciju u paralelnom toku, što znači da se u jednoj šahti peći vrši kalcinisanje, dok će se istovremeno u drugoj odvijati predgrijavanje sirovine, čime se postiže visoka efikasnost u procesu proizvodnje. “Ova tehnologija omogućava smanjenje potrošnje goriva i emisije štetnih gasova, uz očuvanje visokog kvaliteta krajnjeg proizvoda”, naveli su u menadžmentu kompanije Nova Alumina i dodali da će se gasovi prečišćavati najsavremenijim metodama, a na svim pozicijama će biti instalirani i filteri za otprašivanje, čime se onemogućava emisija krečnog praha u atmosferu.
Cijeli proces će biti u potpunosti automatizovan, s mogućnošću daljinske kontrole i upravljanja, čime se dodatno unapređuje operativna efikasnost i sigurnost rada.
Borislav Vladić, direktor prodaje u Maerzu, kazao je da su slične projekte već realizovali u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i drugim zemljama regiona, pri čemu su svi izvedeni u skladu s najvišim evropskim standardima.
“To su najefikasnije peći za proizvodnju kreča, s najnižom potrošnjom goriva i najmanjom mogućnosti emisija štetnih gasova”, naglasio je Vladić.
Nova Alumina ulaže u solarnu energiju: Plan 20 MW kapaciteta
Alumina već proizvodi električnu energiju iz Sunca, a očekuju da će do maja ove godine u rad pustiti i solare snage 6MW, dok u narednih od godinu i po do dvije i dodatne panele kako bi elektrana od ukupno 20 MW instalisane snage radila u punom kapacitetu.
“To nam neće biti dovoljno za naše potrebe, ali će predstavljati ozbiljnu uštedu. Naša mjesečna faktura za električnu energiju je između 1,8 i dva miliona maraka i bićemo zadovoljni ako iz vlastitih resursa pokrijemo nešto više od polovine te fakture”, naglašava Stevanović.
Sanacija deponije crvenog mulja
Nova Alumina otpadni crveni mulj odlaže na lokaciji udaljenoj od fabrike oko pet kilometara, a u planu je i sanacija tog jezera u cilju poboljšanja ekoloških standarda.
Prema Stevanovićevim riječima, sa institutima iz Austrije i Sjedinjenih Američkih Država, te u saradnji s Tehnološkim fakultetom, razvijaju tehnologije za preradu crvenog mulja.
“Institut u Beču je ove godine napravio jedno pilot postrojenje za revitalizaciju crvenog mulja, odnosno izdvajanje određenih korisnih supstanci iz ulja. Očekujemo da ćemo krajem ove ili početkom iduće godine razviti s nekim od ovih instituta tehnologiju za preradu mulja kako bismo krenuli u sanaciju jezera crvenog mulja i obezbijedili visoke ekološke strandarde i s te strane”, kaže Stevanović.
Ekološke norme postaju obaveza: Kako se Nova Alumina prilagođava tržištu
Već od 1. januara 2026. godine Nova Alumina je obavezna da pređe na zelene izvore energije, što su i razlozi zbog kojih su ušli u izgradnju energane, krečane, solarnih panela.
“Sve to nam omogućava da naša emisija ugljen-dioksida bude ravna nuli. Kad završimo energanu bićemo apsolutno fabrika koja radi na zelenu energiju, s nultom emisijom CO2 u atmosferu. Sve radimo po tehnologiji koja je oko 20 procenata strožiija od propisa EU”, ističe Stevanović.
Nema jeftinog rješenja, dodaje, ali ako određena kompanija želi da ostanete na tržištu, mora investirati u nove tehnologije i ispuniti ekološke standarde.
“Možete napraviti šta god hoćete, ali Evropska unija će doći u situaciju da nas odbacuje kao potencijalne partnere, ako ne ispunjavamo ekološke norme”, poručuje Stevanović.
Izgradnju energane u značajnoj mjeri trebalo bi da finansiraju investitori iz Kine, kojima će Alumina plaćati anuitete, a izgradnju krečane finansiraju vlastitim sredstvima. Ako bude potrebe, eventualno će posegnuti za dugoročnim kreditom. “Svjetska banka je raspoložena za ulaganja u zelenu energiju i očekujemo ovih dana njihovu ponudu za kredit od 50 do 70 miliona evra po vrlo povoljnim kamatama i uslovima kako bi zatvorili finansiranje energane”.
Prošla godina za Aluminu je bila uspješna. Ostvarili su ukupan prihod od preko 370 miliona KM, od čega 97 odsto od izvoza proizvoda.
“Poslovanje na svjetskom tržištu iziskuje stalni oprez i borbu s podizanjem kvaliteta, sa cjenovnom politikom. Svi naši dobavljači traže poskupljenje robe, a istovremeno svi naši kupci traže smanjenje cijena robe koju prodajemo. Naš status je između čekića i nakovnja, ali mi plivamo, dobro se nosimo s tim i kad završimo investicioni ciklus bićemo vrlo respektabilna kompanija, ne samo u ovom dijelu, već i u cijeloj Evropi”, poručuje Stevanović.
