Sve veći broj zemalja Evropske unije suočava se s nestašicom lijekova. Revizija EU-a prošlog mjeseca otkrila je da su nestašice “hronična glavobolja” širom Evropske unije.
Njenih 27 država između 2022. i 2024. godine prijavilo je kritičan nedostatak 136 lijekova, uključujući antibiotike i lijekove koji se koriste za liječenje srčanog udara, saopštio je Evropski revizorski sud (ECA). Kritičan nedostatak znači da na tržištu nema dostupne alternative, piše Večernji list.
Sve više zemalja i prijava
Belgija je Evropskoj agenciji za lijekove (EMA) u 2024. godini prijavila najviše slučajeva, s više od deset kritičnih situacija. Uzrok se dijelom nalazi u problemima u lancu snabdijevanja i prevelikom oslanjanju Evrope na Aziju za ključne komponente lijekova, navodi ECA.
Niže cijene lijekova rezultat su nabavke iz Azije, što znači da azijski proizvođači sada snabdijevaju EU sa 70 posto aktivnih farmaceutskih sastojaka koji su joj potrebni, prema studiji navedenoj u izvještaju ECA-e.
Ova zavisnost posebno je izražena kod lijekova protiv bolova, poput paracetamola ili ibuprofena, te lijekova kojih je posljednjih godina bilo kritično malo, uključujući neke antibiotike i salbutamol – lijek za astmu koji se prodaje pod brendom Ventolin.
Međutim, uzrok je i neefikasnost unutrašnjeg tržišta EU-a. Cijene lijekova razlikuju se unutar bloka jer nacionalne vlasti pojedinačno pregovaraju s proizvođačima, objasnio je Olivier Delaere, izvršni direktor Febelce, veleprodajnog distributera koji opskrbljuje oko 40 posto belgijskih apoteka.
“Posljedica toga je da proizvođači imaju tendenciju isporučivati više zemljama koje plaćaju više, a tek minimalno onima koje su postigle niže cijene u pregovorima, kako bi spriječili preprodaju lijekova radi zarade“, rekao je.
Osim toga, ECA navodi da većina lijekova ima odobrenja na nacionalnom nivou, pa se pakovanja značajno razlikuju među zemljama, što unutrašnju trgovinu EU-a čini “skupljom i složenijom”.
To uzrokuje tzv. lokalne nestašice, kada proizvod nije dostupan u jednoj zemlji EU-a, ali se može naći odmah preko granice u drugoj državi, pojašnjava Delaere iz Febelce.
Nestašica lijekova prisutna je i u Bosni i Hercegovini. Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, tokom ove godine prijavljena je nestašica više od 150 lijekova, od kojih više od 40 na tržištu BiH više neće biti trajno dostupno. Među njima su lijekovi za liječenje povišenog krvnog pritiska, ovisnosti o opioidima (narkoticima), epilepsije, astme, vrtoglavice… Kako su naveli iz Agencije, prekidi u snabdijevanju lijekovima mogu biti trajni ili privremeni.
Kada su u pitanju trajni prekidi koje prijavljuju proizvođači (ukidanje dozvole i neulazak u postupak obnove dozvole), oni se dešavaju uglavnom iz komercijalnih razloga.
“Kada su u pitanju privremeni prekidi, oni nastaju zbog problema u proizvodnom procesu, izmjena ili reorganizacije proizvodnje, problema u nabavci sirovina ili materijala, te zbog globalno poremećenih lanaca snabdijevanja“, objasnila je Tijana Spasojević Došen iz Agencije za lijekove BiH.
Ističe da se uvidom u prijavljene nestašice ne može reći da je riječ o jednoj grupi lijekova.
“Na našem tržištu veći broj lijekova ima tzv. generičke varijante – lijek s istom aktivnom supstancom drugog proizvođača. Stoga prekid u snabdijevanju od jednog proizvođača ne znači i potpunu nedostupnost određene terapije. U svakodnevnoj smo komunikaciji s proizvođačima i veleprometnicima. U prošloj godini smo nestašice prevenirali tako što smo u velikoj mjeri unaprijedili dinamiku obrade zahtjeva za davanje, obnovu ili izmjenu dozvole za stavljanje u promet u BiH za kvalitetne, efikasne i sigurne lijekove, čime smo doprinijeli bržem dolasku lijeka do pacijenata. Također, odobravamo promet lijeka proizvedenog za drugo tržište, u skladu sa specifikacijom odobrenom od strane naše Agencije“, navela je Spasojević Došen i dodala da Agencija još uvijek za dio nestašica saznaje od pacijenata, zdravstvenih ustanova i na druge načine, te potom kontaktira proizvođače kako bi provjerila dostupnost i pronašla načine za rješavanje nedostupnosti lijekova pacijentima.
