Nova koalicija u Njemačkoj, koja će vladati naredne četiri godine, potpisala je koalicioni sporazum u kojem su najavili da će raditi na ubrzanju evropskih integracija zemalja zapadnog Balkana.
Kao što smo prethodnih mjeseci i pisali, akcenat je mnogo značajnije stavljen na sprovođenje reformi i jačanje pravne države kao osnovni preduslov za napredak u evropskim integracijama nego što je to ranije bio slučaj.
Naime, dosadašnja vlada, predvođena kancelarkom Angelom Merkel, u praksi nije previše insistirala na reformi pravne države, više se fokusirajući na ekonomsko približavanje zapadnog Balkana EU, kao što je, na primjer, inicijativa Berlinski proces, koja se u koalicionom sporazumu ne spominje.
Što se tiče BiH, naglasili su da podržavaju opstanak zemlje i prevazilaženje etničkih podjela.
“Podržavamo napore na održavanju trajnog mira u BiH, zasnovanom na očuvanju teritorijalnog integriteta”, naglasili su oni.
U sporazumu nije spomenut visoki predstavnik Kristijan Šmit, pa ostaje da se vidi u narednim sedmicama kako će se nova vlada ponašati u tom smislu. Ono što se očekuje je da će nastaviti davati podršku visokom predstavniku, s obzirom na to da je i u odlazećoj vladi SPD, glavna stranka nove koalicije, držala resor spoljnih poslova.
Kada se radi o zapadnom Balkanu, zanimljiv je još jedan detalj iz koalicionog sporazuma, u kojem ističu da će se proces pristupanja odvijati paralelno s procesom reformisanja spoljne politike EU. Ovaj stav se donekle razlikuje od stava odlazeće vlade, koja proširenje nije toliko eksplicitno stavljala u kontekst evropske spremnosti za proširenje. Ovaj stav je sličan stavu Emanuela Makrona, predsjednika Francuske, koji je tražio prvo reformisanje EU, pa tek onda nastavak proširenja.
Nova vlada će, po svemu sudeći, uvesti i još jednu novinu u odnosu na dosadašnju, koja se na prvi pogled ne čini toliko značajnom, ali koja će u praksi imati veliki uticaj na dalje procese pristupanja. Naime, nova vlada želi reformu Evropskog savjeta na način da se odluke u vezi sa spoljnom i bezbjednosnom politikom više ne donose jednoglasno, već kvalifikovanom većinom. Ukoliko bi ovakva reforma prošla, to znači da bi za EU bilo puno jednostavnije da donosi mjere kad je u pitanju zapadni Balkan. Nova koalicija takođe želi da Kancelariju visokog predstavnika za spoljnu politiku i bezbjednost EU, u kojoj sada sjedi španski diplomata Žozef Borel, pretvori u ministarstvo spoljnih poslova EU, a takođe želi se ojačati uloga Evropskog parlamenta, koja je u sadašnjoj konfiguraciji uglavnom simbolične prirode.
Za BiH i zapadni Balkan će još jedna predložena mjera imati velike posljedice. Naime, u koalicionom sporazumu stoji da će biti ukinuto ograničenje za doseljavanje radne snage sa zapadnog Balkana, kao i da će se olakšati ne samo migracije u Njemačku, već i dobijanje stalnog boravka i drugih povlastica za migrante.
Tanja Topić, banjalučka analitičarka i dobra poznavateljka njemačke spoljne politike, smatra da će ovaj jači akcenat na vladavinu prava djelimično biti ostvaren i zahvaljujući činjenici da su uz SPD u vladu ušli i Zeleni.
“Očekujem dublju posvećenost i više pažnje proširenju. To ne znači da će oni zatvarati oči pred svim demokratskim devijacijama unutar zemalja Balkana. Opredjeljenje nove vlade prema BiH je iskazano veoma jasno – očuvanje teritorijalnog integriteta i prevazilaženje etničkih podjela. Sve druge političke tendencije u BiH mogle bi se sudariti sa sankcijama ma koliko to unazadilo pristupanje BiH EU”, kaže ona.
S obzirom na to da će nova ministarka spoljnih poslova biti Analena Berbok iz Zelenih, kao što smo prije nekoliko sedmica i pretpostavljali, može se očekivati veći akcent na jačanju pravne države.
