O halal certificiranju govori Podrinjac Damir Alihodžić: “Halal proizvodi – šansa za BiH”

Arapska riječ “halal” znači “ono što je dopušteno”, za razliku od riječi “haram” za ono što je zabranjeno prema tradicionalnim islamskim propisima. U skladu s tim propisima utvrđeni su i Halal standardi, kako bi se propis “dozvoljenog” primjenjivao u proizvodnji i uslugama.

“Da bi proizvod bio halal mora zadovoljiti dva kriterija – ne smije sadržavati ni jedan haram sastojak, a drugi se odnosi na njegovu sigurnost za upotrebu”, kaže za Deutsche Welle Damir Alihodžić, direktor Agencije za halal certificiranje sa sjedištem u Tuzli.

Alihodžić pojašnjava da „nije dovoljno samo da proizvod ne sadrži svinjsko meso, nego i da su životinje, koje su dozvoljene, hranjene biljnom hranom, bez primjesa koštanog brašna i drugih energetskih dodataka u hrani za stoku i perad kao što je svinjska mast, evidencija o eventualnom liječenju i upotrebi antibiotika jer se mogu prenijeti na ljude, te da je životinja zaklana na halal način i da prođe dovoljno vrijeme iskrvarenja”. Naime, kako kaže Alihodžić, “to je potrebno jer krv je najbolji medij za razvoj mikroorganizama što dovodi do brzog kvarenja proizvoda, teže obrade i drugih smetnji”.

U halal proizvodima strogo su zabranjeni i aditivi “kao što je želatin, mono i digliceridi masnih kiselina, karminska crvena boja koji mogu biti svinjskog ili porijeklom od insekata, a koji se koriste u prehrambenoj industriji”, što potkrepljuje činjenicu da se o halal proizvodima, odnosno halal certificiranju nedovoljno zna, pa se često sve veže za zabranu konzumiranja svinjetine i alkohola za muslimane. Alihodžić, međutim, navodi da halal “zabranjuje GMO, kloniranje, te zahtijeva strogi nadzor nad upotrebom veterinarskih lijekova, herbicida, pesticida i fungicida”.

Potencijal EU tržišta

Također kaže i da je pogrešna percepcija da su isključivo muslimani konzumenti halal proizvoda, dodajući da su čak dvije trećine konzumenata halal proizvoda u Europi – nemuslimani. Europsko tržište, u svakom slučaju, pruža brojne mogućnosti za izvoz halal proizvoda, kao i tržište istočnih, većinski muslimanskih zemalja.

“Samo taj sektor može biti dostatan BiH po pitanju industrije, zapošljavanja, recimo u prehrambenoj industriji za neko tržište. Ako govorimo samo za Europu, govorimo o preko 50 miliona potencijalnih korisnika, ali možemo govoriti i o svjetskom tržištu, o 1.7 milijardi muslimana”, tvrdi Amer Bukvić, predsjednik Uprave Bosna Bank International (BBI), koja sa Islamskom razvojnom bankom i Islamskom zajednicom u BiH organizira međunarodni sajam halal industrije  Sarajevo Halal Fair (SHF), od 27. do 29. Septembra. Učešće na sajmu već su potvrdile brojni privrednici iz Malezije, Saudijske Arabije, Turske, Bahreina, ali i Srbije, Makedonije, Albanije, a bit će promovirana i halal kuharica “Iz Nahline halal kuhinje”, priređena u Hrvatskoj.

Interes za Halal certifikat raste

Vidne oznake za Halal prizvode

Isto tako, za Halal certifikat nisu zainteresirane samo firme u BiH, pa je Agencija za halal certificiranje certifikat izdala za više od 130 kompanija u BiH, Crnoj Gori i Srbiji. U srbijanskoj mesnoj industiji “Carnex” iz Vrbasa tvrde da je “uvođenje Halal certifikata za Carnex kao kompaniju koja pretenduje da postane regionalni lider u industriji u kojoj posluje, predstavljalo prirodan korak u pravcu ispunjavanja očekivanja i potreba potrošača – kako onih postojećih, tako i budućih”.

“Posjedovanje međunarodno priznatih standarda, kao što su ISO 9001, ISO 14001, ISO 18001, HACCP, BRC i IFS i naravno Halal, predstavlja imperativ pouzdanosti i kvaliteta proizvoda neophodan za mogućnost plasiranja Carnex proizvoda u zemlje i područja sa posebnim zahtijevima u oblasti prehrambene industrije”, navodi se, između ostalog u saopćenju Carnexa za Deutsche Welle.

Rast halal industrije iz godine u godinu, navodi Bukvić, je enorman. Naglašava da se sve više pojačava i utrka za predstavljanjem i plasmanom halal proizvoda, “pa se sajmovi organiziraju od Nizozemske, Francuske, Engleske, da ne govorim o Dubaiu, Turskoj ili Kuala Lumpuru… U svakom slučaju smatram da je to industrija koja ima realnu šansu u BiH”.

Iskoristiti kapacitete u BiH

U tome je, dodaje Bukvić, i smisao sajma – skratiti put između proizvođača i potrošača, na primjer između Malezije, Indonezije ili Indije i Europe, odnosno ponuditi ono za što, kako smatra, BiH ima kapacitete.

“Dosta naših fabrika ne koristi svoje kapacitete u velikim mogućnostima”, smatra Bukvić, a rješenje vidi u mogućim zajedničkim ulaganjima sa postojećim proizvođačima u BiH, u smislu pokretanja novih proizvodnih linija.

“Trebamo znati da to što ima nekih 50 miliona muslimana u Europi, ne znači da svi žele jesti isključivo naše somune i tarhane. Oni imaju svoje kulturološke pozadine, dolaze sa različitih kontinenta… često jedu ljute, začinjene sosove, hranu koju mi ne koristimo i ako hoćemo da to tržište iskoristimo, moramo se prilagoditi tim konzumentima”, kaže Bukvić.

Amer Bukvić: “Rast halal industrije iz godine u godinu je enorman”

To se, dodaje, ne odnosi samo na prehrambenu industriju, već i na “farmaceutsku, turizam, modnu industriju, te sve druge segmente koje mi možemo napraviti. Nama je u interesu da postanemo taj neki gateway (poveznica op.a.) u oba smjera i prema muslimanskim tržištima i prema europskim muslimanima”, kaže Bukvić.

Zapreka ipak ima. Na žalost, energija u BiH znatno više se troši na politička previranja i trzavice, nego na ekonomiju, a ekonomska politika svodi se na zaduživanja, a ne na razvoj.

Fokus na ideje, ne na svađe

“Kada nemate ideja, kada nema inovacija, onda se vrtimo u krug i ja vidim sve ove konflikte i priječenje jedni drugima kao nedostatak konkretnih vizija i ideja”, smatra Bukvić. Onog momenta kada se to promijeni, dodaje, “neće više nikome biti interesantne razne potencijalne svađe na raznim osnovama – nacionalnim, vjerskim, čak i geografskim”. “Kad nema ideja onda se energija troši na totalno nebitne stvari”, zaključuje on.

U tom smislu BBI, inače organizator i Sarajevo Business Foruma, svojevrsnog sajma ideja i poslovnih prilika, kako kaže Bukvić, “pokušava dati smjernice da vidimo kojim to pravcima ekonomija može ići”, a svakako u smjeru eliminiranja podjela, odnosno “da jedni drugima ne budemo prijetnja nego šansa”.

Na taj način bi, zaključuje Bukvić, bio riješen i jedan od gorućih problema – odlazak ljudi iz BiH, mahom mladih. “Moramo što prije pokrenuti razne industrije, razne segmente… jer nam vrijeme otkucava. Svake godine izgubimo jedan grad iz BiH. To treba pod hitno zaustaviti”.

BiH se u vanjskotrgovinskoj politici najviše fokusira na zemlje EU. Ipak, pažnju bi trebalo usmjeriti i na bogata istočna tržišta. Sarajevo je domaćin sajma roba i usluga izrađenih u skladu sa islamskom tradicijom.

(DW)