Danas je ponovo otvorena riblja staza na hidrocentrali u Zvorniku, ovu informaciju javnosti je prenio nekadaÅ”nji rukometaÅ” zvorniÄke “Drine” i reprezntativac Makedonije DuÅ”an Novokmet, a danas vrijedni Älan riboÄuvarske službe “Casino fishing”iz Valjeva.
Nema raspoloživih informacija o vremenu zatvaranja i otvaranja riblje staze na hidrocentrali u Zvorniku, ova radnja vrÅ”i se na osnovu naredbi nadležnog ministarstva, a nisu poznati ni parametri kojima se nadležno ministarstvo vodi. Hidrocentralom i svim Å”to centrala nosi sa sobom upravlja država Srbija i niko sa ove strane Drine nema moguÄnosti da utijeÄe na radove kao Å”to je otvaranje i zatvaranje riblje staze.
Sigurno je da Äe za riblji fond u ZvorniÄkom jezeru i uzvodno za rijeku Drinu i pritoke kao Å”to je DrinjaÄa, otvaranje riblje staze na hidrocentrali dobro doÄi.
Riblja staza je hidrotehniÄka graÄevina koja obilazi brane i brodske prevodnice, a omoguÄuje ribama koje se sele, da stignu do mjesta za mrijeÅ”tenje. ObiÄno ribe prelaze riblje staze plivanjem ili preskakivanjem, do druge strane pregrade. Brzina protoka vode mora biti dovoljna da ribe mogu preÄi prepreke, ali ne smije biti prevelika da se riba ne izmori, tako je Äesto postavljanje odmaraliÅ”ta na ribljim stazama.
Nastanak riblje staze u svijetu
Prve riblje staze su se radile u Francuskoj, u 17. stoljeÄu. Nakon toga se pojavljuju u Kanadi, od 1837., za obilazak vodenica na rijekama. Od 1852. poÄele su se raditi i u Irskoj, a od 1880. u SAD. U 20. stoljeÄu poÄele su se raditi betonske riblje staze, ali je primjeÄeno da ÄeliÄna konstrukcija u betonu utjeÄe na neke vrste riba, koje imaju osjetljive organe na elektriÄno polje, tako da nisu uspijevale pronaÄi svoj cilj.
Fotografije preuzete od DuŔana Novokmeta.
