Počelo suđenje ubicama zarobljenih Bošnjaka koji su strijeljani pored Drine kod Kozluka
Čitanjem optužnice i izlaganjem uvodne riječi Državnog tužilaštva, počelo je suđenje Rajku Miliću, Miodragu Pavloviću, Radenku Zariću, Vukašinu Draškoviću i Milanu Tomiću za genocid počinjen 1995. godine.
Optuženima se, kako je pročitao tužilac Tarik Crnkić, na teret stavlja da su svjesno pružali pomoć članovima udruženog zločinačkog poduhvata za vrijeme široko rasprostranjenog i sistematičnog napada – od 6. jula do 01. novembra 1995. godine – koji su organizovali pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS), usmjerenog na Bošnjake u zaštićenoj zoni UN-a Srebrenica. U ovom periodu je do 40 000 Bošnjaka uklonjeno iz srebreničke enklave, a više od 7000 bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijeno, zakopano, ali i premješteno na druge lokacije.
Prema optužnici, ne manje od 829 zatočenika, bošnjačkih muškaraca i dječaka iz zaštićene zone UN-a Srebrenica je 14. jula 1995. godine s područja općine Bratunac organizovano autobusima i kamionima prisilno dovedeno u osnovnu školu u naselju Roćević u općini Zvornik. U njihovom transportu su učestvovali i pripadnici Vojne policije Bratunačke brigade VRS-a, uključujući Radenka Zarića. Muškarce su – naoružani automatskim oružjem – obezbjeđivali pripadnici Vojne policije Zvorničke i Bratunačke brigade, kao i pripadnici Drugog bataljona Zvorničke brigade, na način da su se rasporedili oko škole i oružjem ciljali u vrata i prozore zgrade škole i fiskulturne sale u kojoj su bili zatočenici, a ispred koje se nalazio oteti transporter UN-a u kojem su, s teškim naoružanjem, bili pripadnici Vojne policije Bratunačke brigade.
U školi su, prema optužnici, zarobljenici držani u nehumanim uslovima bez vode i hrane, kao i u stalnoj atmosferi straha za vlastiti život, te je nekoliko zarobljenika 14. jula 1995. godine ubijeno vatrenim oružjem u neposrednoj blizini škole u Roćeviću, kada je slučajno ranjena mještanka iz ovog mjesta.
Crnkić je pročitao da je 15. jula 1995. godine, nakon što je stigao pred osnovnu školu u Roćeviću, Miodrag Pavlović zvani Mijo, kao pripadnik Vojne policije Zvorničke brigade VRS-a, izlazeći iz auta prijetio zarobljenicima, držeći u ruci hladno oružje većih dimenzija – “sablju” ili “mačetu”, da bi zatim ispred škole na naročito brutalan način navedenim hladnim oružjem ubio nekoliko zatočenika, čija tijela su ostala u krugu školskog dvorišta.
U optužnici se navodi da su istog dana Zarić, Pavlović, Drašković i Tomić s drugim osobama učestvovali u organizovanom premještaju zatočenika iz škole u Roćeviću u kamione koji su jedan po jedan dolazili, zatim prevozu i obezbjeđenju zarobljenika do lokaliteta šljunkare na obali Drine, u naselje Kozluk (općina Zvornik), zvani Kozlučki navoz. Tu je zarobljenicima naređivano da iskaču sa kamiona u rupe u zemlji većih dimenzija oko kojih je poredano u polukrug bilo raspoređeno oko 30 pripadnika Zvorničke i Bratunačke brigade, Podrinjskog odreda specijalnih snaga “Vukovi sa Drine” VRS-a, te naoružanih civila, među kojima i optuženi Drašković, Milić, Zarić i Tomić, pa su – pucajući iz vatrenog oružja – učestvovali u ubistvu zarobljenika.
Crnkić je pročitao da su kamioni dolazili i odlazili jedan po jedan do navedene lokacije iz škole u Roćeviću tokom cijelog dana, kao i da je dovožena municija, hrana i piće za osobe koje su učestvovale u pogubljenjima.
Na ovoj lokaciji je do kraja dana 15. jula 1995. godine, kako se navodi, ubijeno ne manje od 829 osoba, čiji posmrtni ostaci su naknadno zatrpani u masovne grobnice na ovom lokalitetu, a potom premještani u više sekundarnih masovnih grobnica.
Tužilac Crnkić je u uvodnoj riječi rekao da događaj u i oko zaštićene zone UN-a Srebrenica sigurno predstavlja vrhunac mržnje i zločina počinjenih tokom rata u BiH.
“Posljedice ovog zločinačkog plana i danas se osjećaju u čitavoj Bosni i Hercegovini“, kazao je on osvrćući se na plan UZP-a, te dodao da će Tužilaštvo kroz materijalne dokaze predstaviti hornologiju dešavanja.
Materijalnim dokazima, prema njegovim riječima, dokazat će se i da je zbog provođenja etničkog čišćenja u Podrinju došlo do priliva velikog broja stanovništva u Srebrenicu.
Govoreći o objektivnim nalazima, Crnkić je pojasnio da će dokazi pokazati da je plan “Krivaja ‘95“ u sebi sadržavao genocidnu namjeru. Dodao je da će Tužilaštvo, između ostalih dokaza, izvesti i presretnute razgovore najviših oficira u tom periodu.
Navode optužnice Tužilaštvo će, osim brojne materijalne dokumentacije te vještaka, dokazivati i saslušanjem više od 100 svjedoka, od kojih njih 10 ima mjere zaštite.
Svjedoci će potvrditi, kako je naveo Crnkić, da su danima nakon strijeljanja u Roćeviću neke osobe hvatane u dvorištima, vađene iz rijeke i vođene na ponovno strijeljanje.
Crnkić se osvrnuo i na optužene i kazao da je Milić bio “rijedak pripadnik ‘Vukova sa Drine’“. Pojasnio je da je optuženi bio nesposoban za vojnu službu, radio kao evidentičar i da nije odlazio na ratište, a da je živio u neposrednoj blizini mjesta strijeljanja. Dodao je da je Milića vidjelo više svjedoka taj dan.
Svjedoci dovode na lice mjesta, prema Tužilaštvu, i Draškovića koji je bio na poštedi, odnosno nije bio u vojsci tih dana.
“Slično je i za Milana Tomića. Isti nije služio vojsku i bio je u svom naselju gdje i danas živi“, kazao je Crnkić i dodao da su i ovog optuženog svjedoci vidjeli da učestvuje u strijeljanju.
Najmanje tri svjedoka su vidjela Pavlovića, koji je bio pripadnik Vojne policije Zvorničke brigade, kako je rečeno u uvodnoj riječi, sa mačetom pred školom kako udara Bošnjake.
Tužilaštvo je Sudu dostavilo i prijedlog za utvrđene činjenice, a Sud je ostavio Odbranama dva mjeseca da se izjasne o njemu.
Odbrane su zadržale svoje pravo da naknadno iznesu uvodne riječi.
Suđenje će se nastaviti saslušanjem prvog svjedoka 19. maja.
