Prema navodima optužnice, Džombić je učestvovao u nezakonitoj dodjeli kredita Investiciono-razvojne banke (IRB) RS-a preduzeću “Energolinija” iz Zvornika.
Banka je 2012. godine toj firmi dodijelila 19,4 miliona konvertibilnih maraka (KM) kreditnih sredstava, a Džombića terete da je bio svjestan da je korisnik kreditno nesposoban i da neće moći vraćati kreditna sredstva.
Prema navodima optužnice, Kreditni odbor Investiciono-razvojne banke RS-a je 10. novembra 2011. godine donio odluku kojom se odbija zahtjev “Energolinije” d.o.o. Zvornik za dodjelu kredita, zbog toga što je preduzeće bilo prezaduženo i imalo je problema u izvršavanju obaveza prema povjeriocima.
Ukupne obaveze preduzeća na dan 30. septembra 2011. godine iznosile su 35.559.623 KM.
Tužilac Radenko Janković je naveo da je optuženi nakon toga, kao predsjednik Vlade RS-a, pozvao direktora Investiciono-razvojne banke Milenka Pavlovića radi ubjeđivanja da zahtjev za kredit “Energolinije” treba prihvatiti. Na to Pavlović nije želio da pristane, već je podnio ostavku na mjesto direktora pomenute banke, kazao je tužilac Janković.
“Nakon toga je ‘Energolinija’ 18. januara 2012. godine ponovo podnijela zahtjev za kredit Investiciono-razvojnoj banci u iznosu od 19.476.650,00 KM, da bi optuženi Aleksandar Džombić u svojstvu predsjednika Vlade Republike Srpske 26. januara 2012. godine potpisao zaključak Vlade, kojim se zadužuje Investiciono-razvojna banka da ponovo obradi zahtjev za kredit ‘Energolinije’ i da se on uputi u proces odlučivanja. To je bio pritisak da se zahtjev za kredit ‘Energolinije’, koji je prethodno osnovano odbijen, ponovo razmatra i usvoji, što je i učinjeno”, pročitao je Janković.
U optužnici se navodi i da je Odjeljenje za plasmane pravnim licima u IRB-u RS-a u svojoj analizi dalo mišljenje po kome se “Energoliniji” može odobriti kredit od dva miliona KM, nakon čega je Kreditni odbor IRB-a donio prijedlog da se ovom preduzeću dodjeli kredit od maksimalno 6,24 miliona KM.
Navedeno je i da je Džombić potpisao odluku koju je donio Kreditni odbor Skupštine akcionara IRB-a RS-a, kojom se “Energoliniji” odobrava kredit u iznosu od 19.400.000,00 KM, pri čemu je bio svjestan da je korisnik kredita kreditno nesposoban i da neće moći vraćati kreditna sredstva.
Navedena sredstva, dodao je tužilac, djelimično su bila upotrijebljena za investiciju za koja su tražena, u iznosu nešto većem od deset miliona maraka, a dio sredstava je različitim kanalima iznesen iz BiH.
“Energolinija” je kredit otplaćivala do novembra 2012. godine, nakon čega je obavezu vraćanja kredita preuzelo preduzeće “Alumina”, koje je bilo jedan od jemaca za kredit, ali koje je prestalo sa isplatom kredita 31. decembra 2014. godine.
S obzirom da u navedenom momentu nije ni počelo vraćanje glavnice, na taj način je IRB-u RS-a nanesena šteta od 19,4 miliona maraka.
Nakon čitanja optužnice, Odbrana je navela da smatra da u ovom slučaju nije izvršeno nijedno krivično djelo, posebno ne ona koja se odnose na optuženog.
“Nije bilo ubjeđivanja članova Kreditnog odbora. Tužilaštvo je ovo izvlačilo iz konteksta, pri čemu nije navelo da je kredit ‘Energoliniji’ odobren uz tri jaka obezbjeđenja sredstava, posebno kada je riječ o ‘Alumini’”, kazao je advokat Odbrane Zoran Bubić.
Dodao je i da je “Alumina” garantovala svom svojom imovinom i bila sposobna da vrati kredit u cijelosti.
“Zašto je to izostavljeno iz optužnice, meni nije jasno. Kredit je uredno isplaćivan u dužem vremenskom periodu”, dodao je Bubić, uz napomenu da za nenamjensko trošenje kreditnih sredstava nije nadležan Kreditni odbor, kao ni Vlada RS-a, nego sama IRB RS-a.
Bubić je rekao i da je nakon odlaska Aleksandra Džombića sa mjesta premijera, sljedeći saziv Vlade RS-a nastavio kontinuitet tog kredita, odobravao posebne uslove, kao i da je produžio grace period za 36 mjeseci.
Naredno ročište zakazano je za 12. april.
