Naizgled sitna promjena na satu predstavlja ozbiljan izazov za naš organizam i svakodnevicu. Kako pomjeranje sata utiče na mozak, san i zdravlje, za RTS je pojasnio dr Dragan Hrnčić, neurofiziolog i stručnjak za poremećaje spavanja.
Uticaj i na psihu i na fizičko stanje
- Promjene vremenskih prilika, posebno dugotrajne padavine, u kombinaciji s pomjeranjem sata, mogu uticati i na psihu i na fizičko stanje. Često se javljaju promjene raspoloženja i osjećaj blagog pada energije – objašnjava dr Dragan Hrnčić.
Iako se pomjeranje sata kod nas provodi već četiri decenije, sve više pažnje posvećuje se njegovim posljedicama.
Sam čin pomjeranja sata često ne djeluje dramatično, ali posljedice postaju vidljive već na početku radne sedmice.
- U nedjelju nećemo toliko osjetiti, jer ćemo se probuditi u skladu sa svojim biološkim satom, ali već sutradan dolazi do sudara biološkog i društvenog ritma. U ponedjeljak ćemo morati da se probudimo u skladu s društvenim satom… i shvatit ćemo da smo ukrali jedan sat od spavanja i noći, i dodali ga danu – napominje neurofiziolog.
Posljedice su, kako ističe, primjetne kod većine ljudi.
- To je dan u kojem ćemo imati najviše posljedica – bit ćemo umorniji, pospaniji i imat ćemo manje energije – kaže on.
Ko najteže podnosi promjenu
Iako je riječ o pomjeranju od samo jednog sata, naglašava on, efekat na organizam nije zanemariv, jer pomjeramo cijeli biološki ritam.
Najosjetljivije grupe su ljudi s određenim navikama i zdravstvenim stanjima.
- Najteže će podnijeti osobe koje spadaju u takozvani kasno večernji hronotip – „sove“, kojima je i inače teško da ustaju rano – dodaje Hrnčić.
Posebno su izloženi i adolescenti, ali i hronični bolesnici.
- Adolescenti imaju pomjerenu fazu spavanja i sada će morati još ranije da ustaju. Hronični bolesnici imaju smanjen adaptacijski kapacitet – pojašnjava.
Dodatno, problemi su izraženiji kod onih koji rade u smjenama.
- Ljudi koji često mijenjaju smjene imaju najveće probleme s cirkadijalnim ritmom – istakao je Hrnčić.
Kako se adaptirati
Iako je adaptacija relativno kratka, nagla promjena može biti izazov.
- Promjena će trajati najviše do sedam dana, ali je problem što se desi naglo – kaže Hrnčić.
Zato se preporučuje postepena priprema.
- Možemo ublažiti prelazak ako nekoliko dana ranije počnemo pomjerati vrijeme spavanja u manjim intervalima – naglašava.
Posebno je važno izbjegavati navike koje dodatno remete san.
- Ljudi često posegnu za većom količinom kafe ili odspavaju popodne, umjesto 20 minuta, sat ili dva, i time dodatno pomjere uspavljivanje navečer, što nije cilj – upozorava Hrnčić.
Ključnu ulogu ima i svjetlost.
- Naš organizam ne mjeri vrijeme časovnikom, nego svjetlošću. Važno je da tokom dana budemo izloženi svjetlosti, a navečer da stvorimo mrak – ta smjena „navija“ naš biološki sat – objašnjava dr Hrnčić.
Proljetni umor ili zdravstveni problemi
Period promjene sata često se poklapa s takozvanim proljetnim umorom, što može zbuniti mnoge.
- Proljetni umor može trajati dvije do tri sedmice, maksimalno do mjesec dana – kaže Hrnčić.
S druge strane, efekti pomjeranja sata su kratkotrajni. Ako tegobe traju duže, potrebno je potražiti uzrok.
- Ako simptomi traju, to više nije ni proljetni umor ni pomjeranje sata – treba tražiti uzrok, bilo da je riječ o poremećaju spavanja ili nečemu drugom, poput anemije – objašnjava Hrnčić.
U pokušaju da ublaže tegobe, mnogi se okreću suplementima.
- Najčešće se uzima melatonin, koji je postao veoma popularan – kaže dr Hrnčić. Međutim, upozorava da to nije rješenje za sve.
- Ako nemate jasne indikacije, on neće imati efekta, a čest problem je i nepravilna upotreba. Ljudi griješe s doziranjem i vremenom uzimanja, a istovremeno zanemaruju osnovne navike za kvalitetan san. Ne treba ga uzimati bez konsultacije s ljekarom, posebno ako se koriste drugi lijekovi – upozorava Hrnčić.
Da li prirodnije ljetno ili zimsko vrijeme
Konačno, pitanje koje se često postavlja jeste – da li je ovaj sistem u skladu s našim biološkim ritmom.
- Smatramo da je zimsko računanje vremena prirodnije za naš organizam – navodi Hrnčić.
Problem ljetnog vremena je, kako objašnjava, jutarnji mrak.
- Često se budimo prije izlaska sunca, što nije u skladu s biološkim ritmom. Zato se savjetuje postepeno prilagođavanje. Treba leći kao i obično, ali se polako prilagođavati novom ritmu – savjetuje dr Dragan Hrnčić.
Pomjeranje sata, iako djeluje kao mala promjena, za organizam predstavlja ozbiljan test. Dobra vijest je da se većina ljudi prilagodi u roku od nekoliko dana – uz malo pažnje, svjetlosti i dobrih navika sna.
