Posljednjeg radnog dana ove godine državni parlamentarci u Predstavničkom domu razmatrat će SDA-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Kako trenutno stoje stvari, pored zastupnika iz SDA, ovaj prijedlog koji je pozdravila i Delegacija EU u BiH, podržat će i predstavnici Trojke (NiP, SDP i Naša stranka) i opozicija iz RS-a (SDS, PDP, Lista za pravdu i red). Glasovi protiv se očekuju iz SNSD-a i HDZ-a.
“Predloženim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH se definišu mjere koje će, prije svega unaprijediti integritet izbornog procesa, a precizirane i mnoge odredbe Zakona koje su do sada tumačene na različite načine”, rekao je za Klix.ba predlagač Šerif Špago (SDA).
Osim novih izbornih tehnologija (identifikacija birača putem otiska prsta, skeniranje lične isprave i optičko brojanje glasačkih listića), a na čemu je fokus javnosti, bitno je napomenuti da je predviđeno da predsjednike biračkih odbora i njihove zamjenike putem javnog poziva bira Centralna izborna komisija, da u sastavu biračkog odbora može biti samo jedan član iz jednog političkog subjekta, da će u žrijebanju za članove biračkog odbora moći učestvovati samo političke stranke-subjekti koji su imali mandate u zakonodavnim organima u prethodnom periodu , čime se u najvećoj mjeri sprečava ‘trgovina’ mjestima u Biračkom odboru i formiranje stranaka zbog ‘trgovine mjestima u biračkim odborima’.
Također se predlaže i uvođenje instituta “mirovanja mandata” što znači da jedna osoba više neće biti u situaciji da je u mandatu i u zakonodavnom organu i u izvršnoj vlasti.
Također se smanjuje broj preferencija koje birač može dati kandidatima unutar jednog političkog subjekta na tri kandidata kao i druga rješenja koja su dobila pozitivna mišljenja Venecijanske komisije, OSCE i dr.
“Očekujem da se predložene Izmjene i dopune usvoje na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH 29.12.2023. godine, a do kraja januara 2024. i u Domu naroda, kako bi smo ispunili 1. prioritet iz Mišljenja Evropske komisije te mogli opravdano očekivati da se u martu 2024. godine otvore pregovori sa BiH i ubrza naš put za članstvo u EU”, dodao je Špago.
Šta se predlaže:
U prijedlgu teksta izmjena, između ostalog, predlažu se izmjene kada je u pitanju formiranje biračkih odbora na način da predsjednika i njegovog zamjenika imenuje, razrješava, vodi evidenciju, edukaciju, certifikaciju i ocjenjivanje Centralna izborna komisija BiH.
Dakle, prema ovom prijedlogu biračke odbore više ne bi imenovale stranke već CIK što bi trebalo voditi ka manjem miješanju stranaka u izborni proces odnosno manipulisanju glasovima.
“Predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik su nestranačke ličnosti i imenuju se nakon provedene javne procedure i prema kriterijumima utvrđenim zakonom i podzakonskim propisima Centralne izborne komisije BiH”, navodi se u prijedlogu.
SDA predlaže i brojanje glasačkih listića upotrebom izborne tehnologije koja podrazumijeva čitače otiska prsta, čitače podataka sa ličnih identifikacionih dokumenata, optičkih skenera, sigurnosnih kamera itd.), metoda i postupaka koji se koriste u izbornom procesu te druga tehnička oprema;
“Centralna izborna komisija BiH utvrdit će procedure koje, osim ručnog brojanja, omogućavaju biračkim odborima brojanje glasačkih listića upotrebom izborne tehnologije i propisuje poseban obrazac u koji se upisuju rezultati ručnog brojanja.
Također se predlaže i izmjena Poglavlja 15 koje glasi “Finansiranje kampanje” u “Finansiranje političkih subjekata”.
Pored svih finansijskih podataka o finansijskom stanju političke stranke ili nezavisnog kandidata predlaže se i otvaranje posebnog računa za finansiranej troškova izborne kampanje najkasnije s danom podnošenja prijave za ovjeru učešća na izborima.
Na taj račun se ne smiju primati druge uplate osim onih namijenjenih za finansiranje izborne kampanje niti se sredstva smiju koristiti za druge svrhe.
Potpuna primjena odredbi ovog zakona koje se odnose na uvođenje izbornih tehnologija (elektronsko brojanje glasačkih listića i elektronsku identifikaciju birača), ukoliko se usvoje izmjene Izbornog zakona, počela bi na Općim izborima u BiH 2026. godine.
“Predloženim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH nastoje se otkloniti nepravilnosti u izbornom procesu koje su uočene prilikom održavanja izbora i na koje su u svojim izvještajima ukazivali Centralna izborna komisija BIH, Ured OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i druge domaće i međunarodne organizacije koje se bave praćenjem izbornog procesa.”
Predložene izmjene i dopune Izbornog zakona BiH predstavljale bi napredak u izbornom procesu, a odnose se, između ostalog, na tehnička pitanja, uvodenje novih pojmova i definicija radi pojašnjenja i dalje standardizacije tumačenja specifičnih odredbi Izbornog zakona, načina formiranja biračkih odbora i sprečavanja zloupotrebe izbora članova biračkih odbora, sprečavanje zloupotrebe javnih resursa u svrhe kampanje, stvaranje pretpostavki za uvodenje elektronske identifikacije birača i elektronskog brojanja glasova, uvodenje instituta mirovanja mandata, bolje kontrole vođenja kampanje, poboljšanje kontrole finansiranja kampanje i političkih stranaka, osiguravanje jednakosti glasova kroz reviziju granica izbornih jedinica, te povećanje iznosa kazni radi snažnijeg efekta odvraćanja od kršenja odredbi zakona.
