Duže od četiri mjeseca od fizičkog napada na Senada Sejfića, povratnika u Kamenicu kod Zvornika, Okružno javno tužilaštvo iz Bijeljine kvalificiralo je predmet kao nanošenje tjelesnih povreda nakon nesporazuma u saobraćaju, zbog čega on gubi povjerenje u pravosuđe i osjećaj sigurnosti.
Početkom septembra 2023. godine, Senada Sejfića, povratnika u Kamenicu kod Zvornika, fizički su napale dvije osobe dok je sjedio u svom automobilu ispred džamije. Nekoliko svjedoka pokušalo je spriječiti nasilje u kojem je Sejfić dobio nekoliko lakših i jednu ozbiljniju povredu, a povratnici povećani osjećaj straha za život u Kamenici.
U odgovoru iz Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini četiri mjeseca od događaja navode da je predmet u kojem je oštećen Sejfić u fazi istrage, koja se vodi protiv osumnjičenog lica za krivično djelo “tjelesna povreda” iz Krivičnog zakona Republike Srpske.
“Događaj za koji se vodi navedena istraga nema veze s napadom na povratnika Senada Sejfića, riječ je o nesporazumu u saobraćaju kojom prilikom je došlo do svađe i tuče, u kojoj se niko od učesnika nije međusobno poznavao od ranije”, naveli su u odgovoru iz bijeljinskog Okružnog tužilaštva te dodali da “nema govora” o kvalifikaciji događaja kao napad na povratnika, što je potvrdila dosadašnja istraga.
Detektor je u ranijim tekstovima pisao o dužini trajanja istrage napada na povratnika Sejfića i potrebi za brzom reakcijom u slučajevima kada su napadnute manjinske grupe u nekoj sredini i kojima se povećava osjećaj nesigurnosti zbog konteksta događaja i mrzilačkog narativa.
Nezavisna pravna istraživačica Lejla Gačanica kaže da u slučajevima u kojima su žrtve povratnici, pravosudne institucije moraju brže reagovati i pružiti osjećaj sigurnosti manjinskoj kategoriji.
“Naravno da istražne radnje uzimaju određeno vrijeme, ali kada su u pitanju ovakve situacije u kojima je kod povrijeđenog izražen strah koji je iskomuniciran s Tužilaštvom i iz kojeg se vidi da, bez obzira kako je djelo kvalificirano, postoji doza i posljedice onoga u kakvim sredinama se živi i zapravo kako se ljudi zaista osjećaju”, kaže Gačanica.
Ona smatra da je Tužilaštvo moralo razmotriti kontekst događaja u kojem je smješten incident i oštećeni, odnosno mjesto gdje živi i zločini koji su se desili na tom području.
“Oni koji su doživjeli određenu vrstu povrede, doživljavaju ih kao djela iz mržnje i u tom smislu, kontekst je jako važan, gdje ljudi žive, u kakvim okolnostima, kolikom strahu su izloženi, koliko se rješavalo pitanje prošlosti”, dodaje Gačanica.
Senad Sejfić za Detektor kaže da je izjavu dao tek prije nekoliko dana, četiri mjeseca od napada i da je to najveći problem, zbog kojeg on smatra da nema izražene volje da mu pomognu i da ga zaštite.
“Nisam zadovoljan, presporo je to. Nisu mi vratili osjećaj sigurnosti, ovo je sve forme radi, ništa od ovoga neće biti”, kaže Sejfić.
Objašnjava da je dobio i poziv iz policije za prepoznavanje lica koja su učestvovala u incidentu i da to smatra samo još jednim načinom da odugovlače postupak.
Sejfić je ranije rekao da ga plaši i što je tretiran kao svjedok i očevidac, a ne oštećeni.
Nakon nekoliko upita redakcije Detektora Okružnom javnom tužilaštvu Bijeljina o kvalifikaciji djela i sankcionisanju počinilaca, iz ovog tužilaštva su ranije naveli da upite smatraju ugrožavanjem istrage i oštećenih i da više neće odgovarati na njih. Upite su, kako su tada naveli, smatrali pritiskom na rad institucije.
U posljednjem odgovoru iz Tužilaštva su naveli da su do sada ispitali osumnjičene i oštećene.
“Očekuje se u skorijem periodu nalaz vještaka, kao i još neke istražne radnje”, naveli su iz Tužilaštva.
Prema kvalifikaciji koju je utvrdilo Tužilaštvo, djelo je kažnjivo novčanom ili kaznom zatvora do jedne godine. Nasilna djela učinjena iz mržnje kažnjavaju se zatvorom u trajanju od dvije do osam godina.
Gačanica naglašava da se inicijalna kritika Tužilaštvu odnosi na stvarne osjećaje povratnika i razloge zbog kojih je to tako.
“Ukoliko postoji već određena doza straha, ukoliko postoji određena vrsta bojazni i kada se dese određene situacije, jako je važno da se u tom segmentu sagleda i kako se oštećeni osjećaju i zbog čega misle da je došlo do određenog djela”, kaže ona.
(BIRN)
