U oktobru se rađaju i posljednje pčele iz ovogodišnjeg legla, matica prestaje polagati jaja i te pčele uz one iz avgusta i septembra preživljavaju zimu pa su kao takve bitne za opstanak zajednice. Naime u proljeće upravo se te pčele koje ulaze u zimu brinu o novim tek rođenim pčelama koje susrećemo u proljeće. U oktobru pčele radilice raspoređuju zadnju preostalu hranu kako bi je najlakše koristile kad formiraju zimsko klupko, te zatvaraju sve pukotine propolisom.
Pčelari po potrebi ako tako procjene vrše zadnje premještanje okvira za usmjeravanje klupka iako je to već trebalo odraditi još početkom / sredinom septembra. Padom vanjskih temperatura ispod 12°C pčele polako prelaze u klupko, a formiraju ga na praznom saću iz kojeg su zadnje pčele izašle iz legla tako da se usmjeravanjem tih okvira po potrebi centrira položaj samog zimskog klupka. Pčele su sve više stisnute u ulicama između saća. U sredini zimskog klupka je matica, oko nje su mlađe pčele, a prema rubu klupka starije.
Pčele na rubu klupka povremeno mijenjaju mjesto s drugim pčelama iz klupka. Temperatura u sredini klupka kreće se od 25 do 30°C, a prema rubu klupka pada na 10°C. Ove temperature u klupku pčele zadržavaju bez obzira na vanjske niske temperature.
Klimatskim se promjenama i taj dio pčelinjih aktivnosti polako mijenja pa se u nizinskim dijelovima, kao i na obalnom području uočava kako su pčele većim dijelom zimskih mjeseci aktivne. To je dobro zbog pročisnih letova, no s druge strane pčele dok aktivno stalno izlijeću bez da unose nektar troše više hrane – što je samo po sebi razumljivo.
Pčelinja zajednica lakše prezimi u klupku ako u njoj ima više pčela, jer lakše održavaju samo temperaturu pa iako ih ima više troše manje hrane tokom zime. Potrošnja hrane u oktobru iznosi oko 1,5-2 kilograma no to naravno ovisi o godini i mjestu samog pčelinjaka.
Radova na pčelinjaku za pčelara je sve manje, ali u oktobru ipak moramo obaviti predviđene
- Čišćenje i održavanje zelenih površina
- Postavljanje češljeva na leto
- Zadnja kontrola sumnjivih zajednica
Osnovno je da pčelar mora učiniti sve kako bi pčelinja zajednica preživjela najkritičnije razdoblje – zimu. Dobro zimovanje omogućuju neki faktori: jaka zajednica i zdrava zajednica, dovoljno kvalitetne i pravilno raspoređene hrane, mlada matica, dobra ventilacija košnice, mir na pčelinjaku, zaštita košnica od vjetrova i glodara.
U posljednjem ovogodišnjem pregledu zajednica utvrđujemo uglavnom ima li zajednica maticu, jer bez matice nema smisla takvu pčelinju zajednicu pripremati za ulazak u zimu, a sve drugo vezano za hranu, raspored okvira i zamjenu matica trebali smo obaviti prije hladnih oktobarskih dana. Za pregled treba iskoristiti ljepši dan, a moramo ga obaviti brzo, kako ne bi u mjesecu bez paše izazvali grabež.
Košnice u pravilu ne treba posebno pripremati za zimu, dovoljno je ispod krovišta LR košnice na hranilicu ili poklopac samo staviti stiropor, nekoliko listova novinskog papira ili valovitu ljepenku. Ovisno o vremenskim uslovima i lokaciji / nadmorskoj visini to se može odraditi po potrebi kasnije.
Kod AŽ košnica na matičnu rešetku preko poklopca stavljamo također novine kao i na ventilacijske mreže. Zajednica normalne jakosti, bez problema stvara dovoljno topline za zimovanje. Važno je u košnici osigurati dobru ventilaciju / cirkulaciju zraka kako se voda ne bi kondenzirala na stjenkama košnice ili na poklopcu kao i na saću naročito saću uz zidove košnice.
Trošenjem meda tokom zimovanja oslobađa se veća količina vode iz zimskog klupka koju moramo odstraniti iz košnice dobrom ventilacijom. Utroškom kilograma meda zajednica proizvede oko litru vode! U prirodnim okolnostima tu vlagu upija ili deblo ili zidove no u košnicama to nije moguće.
Kod LR košnice mogu se koristiti otvori na poklopcu za ventilaciju, koje okrenemo prema prednjoj strani košnice i napola iz zatvorimo ili se stavlja „jastuk“ napravljen od zbjega košnice koji je popunjen upijajućim materijalom.
Svakako najkasnije do prvih mrazeva no i to je bilje odraditi u septembru, treba na leta košnica staviti češljeve kako u košnicu ne bi mogli ući miševi. Ako to ne učinimo, miševi znaju napraviti velike štete u košnici, izjedaju saće, na podnici stvarju nered, uznemiruju pčele, te takva zajednica može tj. najčešće će uginuti.
Niti u oktobru ne smijemo zaboraviti varoozu. Tada u zajednici ima relativno malo legla, pčelinje paše su završene, zajednici smo osigurali dovoljno hrane te se može provesti efikasno suzbijanje varoze pčela.
Nakon završetka svih radova vrijeme možemo iskoristiti za bojenje košnica u kojima pčele zimuju te za namještanje košnica tako da imaju mali nagib prema prednjoj strani zbog oticanja vode.
Na pčelinjaku treba osigurati mir pčelinjim zajednicama, zaslužile su!
Pčelar već sada može pomalo planirati što će raditi zimi u svojoj pčelarskoj radionici.
(agrosavjet.com)
