Teflon koristimo gotovo svakodnevno, jer nam olakÅ”ava rad u kuhinji, a hrana koju spremamo bude ukusna i savrÅ”eno termiÄki obraÄena. Ipak, sve Å”to je dobro dolazi sa “cijenom”. Ova vrsta tiganja sadrži Å”tetnu hemikaliju PFOA (perfluorooktanska kiselina), zbog koje je advokat Robert Bilot 20 godina vodio sudsku borbu sa ameriÄkom korporacijom DuPont.
Kako je svojevremeno pisao Tajms, “Bilot im je postao noÄna mora”.
Bilot je ovom borbom postao toliko obuzet da je jedne veÄeri, na zaprepaÅ”Äenje svoje porodice, poÄeo da baca gotovo sve iz stana, za Å”ta je sumnjao da može sadržati PFOA: tepih, teflonske posude, Å”uÅ”kavce, tapete i sofe. Godine 2017. uspio je da dokaže na sudu da je ova hemikalija opasna, i da DuPont njenom zloupotrebom vjerovatno Äini najveÄi korporacijski zloÄin u istoriji. Dobio je odÅ”tetu u iznosu od 670 miliona dolara.
PFOA dokazano utiÄe na zdravlje, odnosno može uzrokovati rak, deformacije, a u nekim situacijama i smrt – sve ono Å”to je gigant hemijske industrije uspjeÅ”no zataÅ”kavao punih 50 godina. Njihova fabrika se, inaÄe, zove “Washington Works”, a nalazi se u gradiÄu Parkersburgu, na rijeci Ohajo.
Ova priÄa je radnja filma “Mutne vode” (Dark Waters), iz 2019, sa Markom Rufalom u glavnoj ulozi. Prema rijeÄima upuÄenih izvora, Rufalo, koji je odnedavno i veliki aktivista, proÄitao je Älanak o Bilotu i jednostavno rekao: “Ovaj film mora biti snimljen”.
Kao i advokat kojeg tumaÄi, i Rufalo je ÄuvÅ”i za ovu priÄu, pomislio: “ÄovjeÄe, ovo je najveÄi zloÄin jedne korporacije ikada, a mi o njemu ne znamo niÅ”ta, jer ga kriju pola vijeka!”.
Svaki Äovjek je meta
Iako smo mnogo puta sluÅ”ali, Äitali i gledali sliÄne dogaÄaje, u kojim se jedan “mali”, ali uporan Äovjek bori protiv velikih kuÄa željnih profita, neke Äinjenice iznesene u filmu “Mutne vode” potresle su javnost.
Naime, PFOA hemikalija se sve do 2015. godine koristila ne samo u proizvodnji teflona, veÄ i za pravljenje vodootporne odeÄe, kutija za picu, kesica za kokice koje idu u mikrotalasnu rernu, tepiha, konca za zube, pa Äak i za aparate za gaÅ”enje požara.
Navodi se da se ova hemikalija (zovu je joÅ” i “vjeÄna”) zbog svoje Ävrste strukture nalazi, u malim koliÄinama, u krvotoku svakog Äovjeka.
DuPont je u potpunosti prestao da je koristi najranije 2013. godine, nakon buÄne javne parnice i pritiska ameriÄke Agencije za zaÅ”titu okoline (EPA), koja je PFOA supstancu proglasila toksiÄnom za Äovjeka i sredinu. Dvije godine kasnije pokuÅ”ali su da “operu ljagu” sa svog imena, i preimenovali su kompaniju u “Chemours”, nastavivÅ”i sa proizvodnjom teflona, ali sada uz pomoÄ hemikalije nazvane GenX.
U 2019. ostvarili su viŔe od 6 milijardi dolara prihoda.
Prema principima Stokholmske konvencije, od proÅ”log maja u 180 zemalja je zabranjena proizvodnja i upotreba PFOA hemikalije, ali Kina ne odustaje od nje. Samo jedna kompanija u ovoj zemlji, proizvoÄaÄ teflona “Dongyue Group”, godiÅ”nje proizvede 63 tone u ovoj kombinaciji.
Neraskidivi lanac ugljenika
Cijela priÄa oko PFOA hemikalije poÄela je davne 1951, kada je DuPont kupio formulu od multinacionalne kompanije 3M (Rudarsko-proizvodna kompanija Minesota). Oni su je u laboratoriji proizveli 1955. godine, i interno su je nazvali C8, aludirajuÄi na lanac od 8 ugljenika od koji je ovaj spoj napravljen, a koje je vrlo teÅ”ko razbiti.
Njegova konkretna primjena bila je u industrijskoj proizvodnji teflona, taÄnije kako bi se spreÄilo skupljanje tog premaza na visokim temperaturama. Teflon, treba naglasiti, sam po sebi nije opasan, a veÄina opasnog spoja PFOA hemikalije sagori u proizvodnji i u gotovom proizvodu zavrÅ”i neznatna koliÄina.
Ipak, da je Å”tetna za one koji su joj direktno izloženi, kako piÅ”e u Älanku Tajmsa, DuPont je znao najranije 1961. godine kada su sproveli interna medicinska testiranja na laboratorijskim miÅ”evima. Tada su na njima otkrili neobiÄno poveÄanje jetre. Test je ponovljen godinu dana kasnije na psima, i rezultati su isti.
Godine 1970. otkrili su visoku koncentraciju PFOA supstance u krvnim nalazima svojih radnika u fabrici, a poslije su naÅ”li i vezu izmeÄu nje i uroÄenih defekata kod neroÄene djece. Sproveli su i testove na trudnim radnicama, a od sedmoro roÄene djece, dvoje je imalo samo jednu nozdrvu i oÅ”teÄenje oka.
Do tada, PFOA otpad se veÄ godinama “propisno” bacao u obližnji potok. Prema dostupnim podacima, 7.100 tona tog mulja izbacili su u vodu i na zemlju oko “Washington Worksa”, iz kojih je hemikalija mogla da uÄe u vodovod, koji je vodom za piÄe snabdjevao viÅ”e od 100.000 ljudi.
Za sve to vrijeme, bunio se samo jedan farmer, koji je meÄutim bio omražen jer navodno “ujeda ruku koja ga hrani”. Svi drugi, zavisni od poslodavca, Äutali su. Advokat Robert Bilot je tada, znajuÄi kako funkcioniÅ”e sistem iznutra, odliÄio da nastavi s istragom koju je pokrenuo farmer.
Igrom sluÄaja naletio je na prepisku izmeÄu DuPonta i ameriÄke Agencije za zaÅ”titu okoline (EPA), u kojoj se spominje neobiÄna supstanca PFOA. Niko o tome tada nije znao mnogo. PoÄetkom 2000. od DuPonta je sudskim putem zatražio kompletnu dokumentaciju o njoj. DuPont mu je poslao ukupno 110.000 stranica, a on je “ÄeÅ”ljao” papir po papir. Jedan od dokumenata je dokazao da je DuPont svjesno trgovao s ovom hemikalijom, Å”to je bio povod za sud.
NajveÄa kazna za opasne prakse
EPA je reagovala nakon Äetiri godine Bilotovih pisanja i kaznila DuPont sa 16 miliona dolara zbog skrivanja saznanja o toksiÄnosti PFOA supstance i trovanja okoline.
Bila je to, tada, najveÄa kazna za opasne prakse jednoj kompaniji. Ona je, meÄutim, Äinila tek dva odsto iznosa koji je DuPont te godine zaradio.
Iste godine je preplaÅ”eni DuPont pristao na sudsku nagodbu. Na lokaciji grada su instalirali postrojenje za filtriranje vode, a oÅ”teÄenim radnicima i njihovim porodicama – isplatili su 70 miliona dolara odÅ”tete. Ipak, Bilot tu nije stao, istiÄuÄi da se zagaÄenom vodom nije snabdjevao samo Parkersburg, veÄ i cijela Zapadna Virdžinija.
On je novcem od nagodbe (21 milion dolara) pokrenuo novo testiranje. U akciji prikupljanja krvi dijelili su 400 dolara svakome ko dobrovoljno da krv radi testa. Gotovo sedam godina Äekali su se nalazi epidemiologa, a kada su krajem 2011. objavljeni prvi rezultati, pronaÄena je veza izmeÄu PFOA hemikalije i raka bubrega, raka testisa, bolesti Å”titne žlijezde, visokog holesterola i bolesti crijeva.
Bila je to osnova za 3.535 novih privatnih tužbi protiv DuPonta. S obzirom na koliÄinu i brzinu rjeÅ”avanja sluÄajeva, parniÄenje bi trajalo, vjerovatno, do 2890. godine. PoÄetkom 2017. DuPont je pristao da isplati žrtvama 671 milion dolara odÅ”tete.
(Novac.hr)