Osim fokusa na iskoristivost lokalnih namirnica, uključivanje malih proizvođača u sistem te podršku organskoj i održivoj proizvodnji, u SAD-u su došli i do pojma takozvane regenerativne poljoprivrede.
Na službenoj stranici neprofitne međunarodne održive organizacije Forum for the future, objavljena je nova studija pod nazivom Growing Our Future (Uzgoj naše budućnosti) u kojoj su uključena istraživanja 60 različitih organizacija o ovakoj vrsti poljoprivrede. Ističući njene prednosti, publikacija uključuje međusektorske primjere onoga što se radi u SAD-u, ali i sve veće prepreke s kojima se suočavaju konvencionalni farmeri.
U fokusu zdravlje tla
Radi se o načinu obrade zemlje koji u fokusu ima zdravlje tla, a praksa uključuje recikliranje što više poljoprivrednog otpada i dodavanje kompostiranog materijala. Naime, naučnici su otkrili da zdrava tla u sebi sadrže između 50 – 80% ugljika i to uglavnom u obliku bakterija, gljivica, raspadajuće biljne materije, insekata i crva.
Ovaj način uzgoja ima za cilj redukciju atmosferskog ugljika u tlo i biomasu (pozitivno djelujući na trend štetne atmosferske akumulacije), povećanje bioraznolikosti, povećanje i održavanje plodnosti tla te uspostavljanje, održavanje i upravljanje ciklusima kruženja hranjiva, vode i organske materije zemljišta. Istovremeno nudi uporedive ekonomske učinke, otpornost na klimatsku nestabilnost te zdravlje i prosperitet za poljoprivrednu zajednicu.
Za razliku od ekološke, regenerativna poljoprivreda ne mora nužno zabranjivati upotrebu hemijskih pesticida. Zapravo ne postoje posebna pravila kojih se treba pridržavati u vezi s sprovođenjem ovakve vrste prakse.
Uz nju komplementarni sistemi koji se koriste su permakultura, holističko upravljanje, soil food web (pristup ishrani bilja), Keyline Design (metode upravljanja krajolikom) i agrošumarstvo. Posebno je korisna u sušnim mjestima gdje je tlo podložno pretjeranom korištenju konvencionalnog uzgoja.
Borba protiv klimatskih promjena
Na pitanje kako bi ovaj način poljoprivredne prakse mogao u budućnosti osigurati kvalitetnu stočnu hranu, Lesley Mitchell, saradnica direktora organizacije, rekla je za FeedNavigator, da “proizvodnja hrane najviše utiče na klimatske promjene, povećava emisiju stakleničkih plinova i to ponajviše u peradarstvu. Sistemi proizvodnje koji mogu djelovati kao ‘spužve ugljika’, aktivno omogućavajući njegov povratak u tlo, imaju ogroman potencijal za jačanje održivosti u proizvodnji kvalitetne hrane za životinje.”
Svake godine SAD izgube oko 996 miliona tona tla putem erozije dok društveni i okolišni troškovi glavnih poljoprivrednih proizvoda iznose 85 milijardi dolara. Ovi sistemi čine 8-10% američkih emisija stakleničkih plinova dok bi povezane klimatske promjene mogle smanjiti prinos i vrijednost proteina za redovne usjeve.
Konvencionalnije metode uzgoja više nisu održive. U 2019. broj američkih farmera koji su podnijeli stečaj povećao se za 20%, najviši nivo u deceniji. Osim toga, kriza Covid-19 teško pogađa američki poljoprivredni sektor i otkrila je krhkost naših lanaca za proizvodnju hrane i vlakana.
Globalna temperatura trenutno je viša za jedan stupanj Celzijev, no strahuje se da će ona još rasti te da će svijet zbog toga osjetiti još jače posljedice. “Podaci koji ukazuju na to da SAD gubi gotovo milijardu tona tla godišnje govore nam da pod hitno moramo nešto napraviti i osmisliti kako proizvoditi hranu, a kao jedna od odličnih ideja je i regenerativni uzgoj”, ističe Mitchell te dodaje kako svaka promjena takođe treba biti finansijski održiva.
Plan sprovođenja u 7 tačaka
Kako bi se stvorili što bolji uslovi za prelazak na regenerativnu poljoprivredu napravljen je plan koji sadrži sedam tačaka. On predstavlja ključne radnje koji učesnici u lancu snabdjevanja, kompanije, neprofitne organizacije, investitori i finansijske usluge i istraživačke institucije trebaju poduzeti kako bi se promjene i dogodile.
7 ključnih tačaka:
- Stvoriti finansijske mehanizme i tržišne strukture koje podržavaju regenerativne rezultate
- Poticati poljoprivrednike za izgradnju koalicija na širem nivou
- Oblikovati politiku koja će izgraditi otporno poljoprivredno gazdinstvo
- Izgraditi i promovisati poslove regenerativne poljoprivrede
- Povećati potražnju za regenerativne proizvode i analizirati potrošače
- Podržavanje međusektorske saradnje jer je izazov prevelik da bi svaka organizacija radila zasebno
- Sprovoditi edukaciju i omogućiti sprovođenje regenerativne prakse na zemljištima
Iako je sprovedeno istraživanje bilo fokusirano samo na SAD i obuhvatilo američke i međunarodne aktere kao što su to proizvođači stočne hrane, trgovci na malo, veliki proizvođači usjeva i pesticida te robne kompanije koje utiču na poljoprivredu iz različitih perspektiva, ovakva vrsta uzgoja hrane mogla bi ubrzo postati popularna širom svijeta.
“Glavne kompanije poput General Mills, Danone, Cargill i McDonalds aktivno uvode regenerativne prakse u svoje snabdjevne lance, promovišu takav oblik poljoprivrede i sve više se brinu o kvalitetu hrane“, zaključuje Lesley.
