U administrativnom pogledu Sapna je kao opcina pocela egzistirati od 18. marta 1998 . godine kada se na osnovu Odluke Federalnog parlamenta po prvi put sastalo Općinsko vijeće. Općina Sapna je nastala podjelom općine Zvornik na dva dijela: na općinu Zvornik u RS i općinu Sapna u FBiH .

Međutim, Sapna je imala svoju autonomnost još od ranog perioda historije BiH . Poznato je da su na podrucju Sapne ljudi živjeli još od najstarijih vremena. Sapna kao administrativno – teritorijalni pojam se spominje još u periodu srednjeg vijeka. Poznat je i na najstarijim kartama ucrtan naziv Župa Sapna.

U onom vremenu taj naziv je predstavljao podrucje koje je egzistiralo kao jedna autonomna cjelina. Dokaz aktivnog življenja ljudi na podrucju Sapne su mnogobrojni stecci koji se i danas nalaze u naseljima: Hanđelici, Međeđa, Gornja Sapna itd. U periodu srednjeg vijeka Sapna je predstavljala važno komunikacijsko podrucje izmedu tadašnjih gradova Zvornika i Teocaka. Dolaskom Osmanlija na ove prostore Sapna se pominje kao nahija Sapna koja pripada zvornickom sandžaku koji je osnovan u periodu izmedu 1478. i 1483 . godine.

Veoma aktivnu naseljenost ljudi iz ovog perioda potvrduju mnogobrojna mezarja koja se nalaze na više lokaliteta. Za vrijeme austro – ugarske vlasti Sapna pripada zvornickom kotaru (srezu). Takoder u vrijeme kraljevine SHS odnosno Kraljevine Jugoslavije Sapna je bila u sastavu sreza Zvornik kao jedna od deset opcina, a u sastavu okruga tuzlanskog. Nakon Drugog svjetskog rata Sapna ce egzistirati kao opcinsko središte sve do 1958 . godine kada se gasi zvornicki srez i prikljucuje tuzlanskom, a opcina Sapna se pripaja opcini Zvornik.

Reljef

Reljef općine je tipično brdsko – planinski sa rijetkim ravničarskim predjelima a cijelo područje ima karakteristične nagnutosti terena ka istoku i dijelom prema sjeverozapadu. Centralni dio općine smješten je uz rijeku Sapnu i regionalni put Zvornik – Priboj na nadmorskoj visini od 147 m, a ostala naseljena mjesta u odnosu na entralni dio pružaju se ka sjeveru i jugozapadu, a prosječna nadmorska visina se kreće od 300-400 m NV.

Vode

Najveća rijeka koja protiče središtem općine je rijeka Sapna koja nastaje od rijeka Rožanjke i Munjače i ona se proteže od ušća Rožanjke u Munjaču, ispod naseljenog mjesta Žuje i uliva se u rijeku Drinu. Pored ovih riječnih tokova treba pomenuti rijeku Brzavu koja se uliva u akumulaciono jezero sniježnica, zatim rijeku Tavnu. Pored ovih rječica, na prostoru općine ima puno potoka koji su pritoke ovim rijekama.

Jezera

Na prostoru katastarske općine Rastošnica, odnosno na sjeverozapadu općine nalazi se jezero Sniježnica koje, jednim dijelom pripada općini Sapna, udaljeno 12 km od centra Općine i jednim dijelom pripada općini Teočak. Jezero je veoma bogato raznovrsnom ribom tako da postoje uslovi za razvoj ribolova i sportskog ribolova. Zbog svoje prirodne ljepote te nezagađenosti jezero Sniježnica predstavlja pravi ekološki biser, te se može koristiti kao resurs općine za razvoj turizma.

Mineralne sirovine

Pretpostavka je da u rejonu Majevice postoje određene količine kamenog uglja i gasa-nafte što su pokazala geo – fizička snimanja koja su vršena 1988. – 1989, dok je istraživanje nafte bilo u prvoj polovini šezdesetih godina prošlog vijeka na prostoru Rastošnice i Goduša. U rejonu katastarske općine Goduš i Sapna nalaze se velike količine kamena pogodne za kamenolome. Na ovim prostorima prisutna nalazišta kvarcnog pijeska, zatim mineralne vode na području mjesnih zajednica Vitinica i Kovačevići, nafte u rejonu Rastošnice i Rožnja. Uređenjem riječnog korita uočeni su izdanci mrkog uglja velikog kvaliteta, ali se nije pokazala zaineresovanost ispitivanja ove lokacije o dubini i ostalim pokazateljima o kvalitetu i izdašnosti ovog eventualnog nalazišta.

Šume

Šume zauzimaju veliki dio teritorije, a najveći prostor pod šumom zauzimaju listopadne šume, gdje dominiraju bukove i hrastove šume, u čistim i mješovitim populacijama. Obzirom da je šuma, prije rata, u ratu i poslije rata 1992. godine, bila iskorištavana u velikim količinama, a da se nije vodilo računa o pošumljavanju, može se dogoditi da šumski kompleksi nestanu, te da ove površine zahvati erozija i klizište. Poslije rata donesena je šumsko-privredna osnaova za državne šume, pa se sada, bar u ovom dijelu, šuma treba planski sjeći i pošumljavati. Iako je ovaj prostor, prirodno, bio pod lišćarima (hrast i bukva), primjenom nauke u ovoj oblasti, ova područja se zasađuju, najčešće, četinarima. Šume su srednje bogate sa šumskom divljači : zecom, lisicom, srnećom divljači, divljim svinjama i raznim vrstama ptica, te postoje dobri uslovi za bavljenje lovom, za organizovanjem lova kao sportske discipline.

Klima

Na području općine Sapna vlada umjereno – kontinentalna klima sa jasno izražena četiri godišnja doba. Prosječna godišnja temperatura je oko 12 º C, maksimalna oko 40º C, a minimalana od – 15 do – 20º C . Prosječna godišnja količina padavina iznosi oko 964 mm vodenog taloga , a najveća količina se bilježi u periodu april – maj. U ovoj oblasti dominiraju vjetrovi iz pravca sjeverozapada.

Zrak

Sapna, kao područje ima izuzetno čist zrak iz razloga što ovdje nema industrijskih kapaciteta koji imaju isparavanja i sagorijevamnja koja bi zagadila zrak. Potencijalna opasnost od zagađivanja zraka na ovim prostorima predstavljaju individualne kućne kotlarnice a njihova gradnja je u većem porastu. Procjena je da se u posljednjih nekoliko godina sagradilo više od 200 ovakvih objekata. Posebno treba napomenuti da se ove mini kotlane, najviše, grade u sjedištu općine. Potencijalnu opasnost za zagađenje zraka na prostoru općine Sapna, predstavlja Tvornica glinice Karakaj, Termoelektrana Ugljevik (pogotovo za prostor Rastošnice) i Fabrika celuloze Loznica. Obzirom da se nemože napraviti nikakva granica niti vještačka zapreka za zagađivače zraka, opasnost po zagađenje zraka mogu uzrokovati i drugi industrijski objekti, kako iz susjednih država tako i iz cijele Evrope pa i svijeta.

(Tekst preuzet sa zvanične stranice općine Sapna)

Sapna je i danas centar svih naselja u dolini rijeke Sapne, posljednjih godina centar Sapne ubrzano se urbanizuje čemu svjedoče nove stmabene višespratne zgrade, moderni poslovni prostori, jedan od najboljih sportskih centara sa sportskom dvoranom na kojoj mogu pozavidjeti i mnogo veće opštine i pojedini gradovi.

Problem koji trenutno ova lokalna zajednica ima isti je kao i u većini BiH, a to je migracija stanovništva i odliv mladih ljudi sa ovih prostora.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *