Iako za to nemaju uslove, bh. građani u zemlju najčešće pokušavaju uvesti rezervne dijelove za informatičku opremu, te za automobile i bicikle, kao i materijale za izradu nakita, ali i kozmetiku za kozmetičke salone, potvrdili su za “Nezavisne novine” iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
Ističu da fizička lica koja naručuju više poštanskih pošiljki sa istom ili sličnom robom, gdje se može uočiti da je roba namijenjena za komercijalno tržište, imaju problem, jer se takve pošiljke, koje nisu za ličnu upotrebu, vraćaju pošiljaocu.
Osim toga, iako to nije zabranjeno, već ih samo nije moguće uvesti bez dozvole, oni pokušavaju uvesti lijekove te medicinsku i stomatološku opremu, a iz UIO kažu da fizička lica ove stvari najčešće pokušavaju uvesti u BiH putem poštanskog prometa.
“Navedena roba nije zabranjena za uvoz, već se za to mora obezbijediti dozvola za stavljanje u promet u BiH, koju izdaje Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH. Dakle, uvoz lijekova i medicinske opreme je strogo definisan navedenim propisima, koji se moraju striktno poštovati, a iz odredaba navedenih zakona proizlazi da uvoz lijekova i medicinske opreme ne mogu vršiti fizička lica”, pojašnjavaju iz UIO za “Nezavisne novine”.
S obzirom na to da, kako navode, Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima nije propisana mogućnost uvoza lijekova i medicinskih sredstava u poštanskim pošiljkama, takve pošiljke se vraćaju pošiljaocu, tj. ne ispunjavaju uslov za uvoz, te se s njima postupa kao sa robom čiji je uvoz zabranjen.
“Ono što je sigurno jeste da to u većini slučajeva stvara problem naručiocima takvih poštanskih pošiljki, jer im novac ne bude uvijek vraćen. No, postoje i informacije sa terena, kako navode službenici na terenu, a kroz komunikaciju sa strankama, da u nekim slučajevima novac kupcu bude vraćen”, dodaju iz UIO.
Ipak, građani, odnosno fizička lica, imaju pravo uvoza nekomercijalne robe do 300 KM, ako se roba naručuje od pravnog lica, isključujući alkoholne proizvode, parfeme i toaletne vode, duvan i duvanske prerađevine, a što podrazumijeva primanje paketa iz inostranstva jednom sedmično, te su oslobođeni plaćanja carina i PDV-a.
“Ako robu šalje fizičko lice drugom fizičkom licu, oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina je moguće ako vrijednost uvezene robe ne prelazi 90 KM. Pošiljkama nekomercijalnog karaktera smatraju se povremene pošiljke koje sadrže isključivo robu namijenjenu ličnoj upotrebi ili upotrebi članova domaćinstva, koja po svojoj vrsti i količini ukazuje na to da se ne radi o komercijalnom karakteru robe”, navode iz UIO i dodaju da je najčešći problem kod ovakvog uvoza nepostojanje fakture o vrijednosti uvezene robe.
Navode da su primijetili da se veliki dio naručene robe često podvrgava inspekcijskim pregledima, što može za posljedicu imati nemogućnost uvoza te robe od strane fizičkih lica.
Inače, o propisima i pravima uvoza robe u poštanskom saobraćaju možete se informisati na portalu Uprave za indirektno oporezivanje te putem carinskih referata pošta Banjaluka, Sarajevo i Mostar ili putem e-maila: [email protected].
