Prije 35 godina Charles Wilber oborio je Guinnessov svjetski rekord sa svojim paradajzom koji je narastao preko 8 i po metara i urodio sa gotovo 200 kg plodova. Ovaj povrtlar izdao je knjigu sa savjetima o uzgoju ovog povrća. Šta kaže?
Još 1985. godine Charles Wilber iz Alabame (SAD) postavio je Guinnessov svjetski rekord sa svojom biljkom paradajza, visokom 853,44 cm koja je sadržala preko 180 kilograma plodova, tačnije 181,44 kg. Do sada niko nije uspio oboriti ovaj rezultat, a njegov jedan paradajz težio je i do nevjerovatnih 1,13 kilograma.
Biljke koje je uzgajao ne samo da su bile ogromne visine već su bile i rodne, a samo četiri posađene godišnje su dale oko 635 kilograma sočnih plodova. Iako možda mislite da je neka od posađenih bila GMO, kako uobičajeno volimo komentarisati, to u ovoj priči nije slučaj. Naime, njegovo povrće bilo je iz 100%-tnog ekološkog uzgoja.
Koje tajne otkriva u svojoj knjizi?
Ovaj uspješan povrtlar napisao je knjigu “How to grow world record tomatoes” (u prijevodu Kako uzgojiti paradajz svjetskog rekordera, op.a.) koja otkriva njegove tajne uzgoja, a returntonow prenosi neke od glavnih savjeta.
Važno je zakidati zaperke
Prvi savjet je zakidanje zaperaka, odnosno pinciranje. “Zaperci, ako im se dopusti da rastu, postaju prave stabljike koje će stvarati još više zaperaka na račun rasta postojećih, ali i plodova, a ako se zakidaju, ona će moći rasti u visinu“, napominje Wilber.
Koje su najčešće pogreške pri uzgoju paradajza?
“Ako je grana jaka, dopustite zapercima da rastu dok se ne pojavi grozd sa plodovima, a onda odvajajte nove zaperke”, savjetuje on. Piše i da zakidanjem pomoću pincete i prstiju, a ne rezanjem nožem ili makazama, rane bolje zacjeljuju te da ih je važno ukloniti prije nego što dostignu veličinu do 4 cm.
Visoki kavezi
Wilburg nije mogao pronaći dovoljno visok kavez (žičana konstrukcija) za uzgoj svojih biljaka pa je rješenje pronašao u slaganju jednog na drugi. Kako grane rastu prema gore, on preporučuje da se one lagano vezuju za okomite žice na vanjskoj strani konstrukcije i to radi lakšeg branja plodova.
“Biljka se može popeti na vrh i potom se spuštati prema dole ili se drugi kavez postavi na prvi”, objašnjava Wilber.
Đubrenje
Koristio je preciznu mješavinu zelenog otpada od sijena, korova i trave zajedno sa kuhinjskim ostacima i svježim stajskim đubrivom. On preporučuje anaerobnu metodu kompostiranja, koristeći nepropusne posude jer one čuvaju 90% azota u odnosu na aerobno kompostiranje koje čuva 60%.
Njegujte paradajz kokošijim i đubrivima koje imate na gazdinstvu
U idealnom slučaju prekriveni kompost zagrijava se na suncu i dostiže temperaturu koja uništava većinu bolesti, ali i sjeme korova.
Pravila zalijevanja
Ovom povrtlaru je važna čak i voda koja se koristi za zalijevanje. On preferira kišnicu ili onu iz ribnjaka, a kaže da većina ljudi podcjenjuje dužinu korijena paradajza koja se može horizontalno protezati nekoliko metara od biljke. Stoga je važno biljku zalijevati u širokom krugu.
Revni, a neiskusni: Napumpaju hladnu vodu u kantu s ružom i s visine poškrope – sve
Uz vještačka đubriva Wilber je izbjegavao i sintetičke herbicide. U knjizi piše kako je korov držao pod kontrolom tako što je oko svojih biljaka stavljao malč od slame, a druga opcija mu je bilo neko nisko rastuće višegodišnje cvijeće poput djeteline.
Više informacija možete pronaći u njegovoj knjizi koja na Amazonu košta oko 26 KM.
