Da su klimatske promjene posljednjih godina nanijele velike štete poljoprivrednoj proizvodnji u BiH, nedavno je upozorio i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić koji je kazao da će agroekološki uslovi biti najveći izazov s kojim će se domaći proizvođači suočavati u narednom periodu.
Visibabe u decembru, snijeg u maju, mraz u junu – ne, nije u pitanju neka pjesma već posljedice klimatskih promjena koje se posljednjih godina uveliko osjećaju i u Bosni i Hercegovini.
Negativne posljedice tih promjena najviše osjećaju farmer čiji su usjevi proteklih godina bili prepolovljeni ili potpuno uništeni upravo zbog poplava, kasnih mrazeva ili ekstremno visokih, odnosno niskih temperatura.
Štete u poljoprivrednoj proizvodnji
Da su klimatske promjene posljednjih godina nanijele velike štete poljoprivrednoj proizvodnji u BiH, nedavno je upozorio i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić koji je kazao da će agroekološki uslovi biti najveći izazov s kojim će se domaći proizvođači suočavati u narednom periodu.
Pašalić ističe da sve esktremnije vremenske nepogode stvaraju ozbiljne problem razvoju poljoprivrede zbog čega je neophodno izdvojiti velika sredstva za izgradnju sistema za navodnjavanje te podsticati postavljanje protivgradnih mreža i jačati protivgradnu preventivu.
Mogu li usjevi pšenice i kukuruza preživjeti sušu i kako?
O ovome je u svom izvještaju pod nazivom “Učinci klimatskih promjena i prilagođavanje klimatskim promjenama u poljoprivrednom sektoru u Evropi” pisala i Evropska agencija za okoliš (EEA), koja je navela da će klimatske promjene nepovoljno uticati na poljoprivredu u mnogim dijelovima Evrope.
Ova agencija upozorava da klimatske promjene mogu dovesti do napuštanja poljoprivrednih zemljišta pogođenih nepovoljnim klimatskim uslovima, posebno u dijelovima južne Evrope. U izvještaju se dodaje da vremenski i klimatski uslovi utiču i na dostupnost vode potrebne za navodnjavanje, prakse pojenja stoke, obradu poljoprivrednih proizvoda te uslove prevoza i skladištenja.
A gdje je tu Bosna i Hercegovina?
Posljedice svega ovoga neće zaobići ni BiH, koja već sada zbraja štetu zbog klimatskih promjena. Koliki su tačne razmjeri te štete teško je reći jer ne postoje zbirni statistički podaci na nivou BiH koji bi to jasno pokazali.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u sektoru poljoprivrede službeno je zaposleno nešto manje od 20.000 stanovnika ili tek 2,3 odsto od ukupnog broja zaposlenih. Međutim, procjene na terenu govore da je taj broj daleko veći i da između 40 i 60 odsto stanovništva dijelom ili u potpunosti živi i radi na zemlji, a da pri tome nisu statistički obrađeni. Iz ovoga je vidljivo da je sudbina i opstanak ruralnih područja u BiH i njegovog stanovništva direktno povezana sa stanjem u poljoprivredi te spremnosti države da se uhvati u koštac sa nadolazećim promjenama.
Upravo je suočavanje s klimatskim promjenama i njihovim posljedicama na poljoprivredni razvoj BiH jedan od ključnih procesa kako za vlasti, tako i poljoprivrednike, jer je vremena za prilagođavanje sve je manje.
Na ovo upućuje podatak da BiH zauzima čak 86. mjesto GAIN indeksa (Indeks globalne adaptacije na klimatske promjene i globalne izazove), čime je najniže rangirana država u Evropi. Pored toga, statistički podaci pokazuju da je BiH na 41. mjestu kada je u pitanju ranjivost na klimatske promjene, a da prema spremnosti na adaptaciju zauzima čak 114. mjesto na listi od ukupno 190 zemalja.
Procjene hidrometeroloških zavoda u BiH
Sve ovo jasno pokazuje da BiH pod hitno mora da preduzme mjere kako bi sačuvala poljoprivredu od klimatskih promjena. Pored svjetskih, na ovo upućuju i domaći statistički podaci. Tako podaci hidrometeoroloških zavoda u BiH pokazuju da je od 2000. do 2018. godine svaka godina bila ekstremna prema nekom klimatskom parametru.
Više insekata i bolesti u biljnim kulturama donijele klimatske promjene – edukacija ključna
Primjera radi, u jesen 2018. godine smo bili svjedoci rekordno malih količina padavina i neouobičajno visokih temperatura, da bi u proljeće 2019. doživjeli obilne padavinama, niske temperature i kasne mrazeve, što je uništilo brojne usjeve poljoprivrednika. To su posebmo osjetili voćari, ali i povrtlari te ratari.
Prema informacijama iz Udruženja poljoprivrednika Republike Srpske, zbog loših klimatskih uslova u prošloj godini su u jednakoj mjeri stradali i usjevi na otvorenom, kao i u oni u plastenicima. Klimatske promjene probleme stvaraju i pčelarima koji tvrde da osjećaju ozbiljan pad prinosa meda te se suočavaju sa sve manjim brojem pčelinjih kolonija.
Kako se prilagoditi promjenama?
Većina klimatologa saglasna je sa činjenicom da će, ukoliko se farmeri i vlasti, ne samo BiH, već i drugih zemalja, ne uhvate u koštac sa klimatskim promjenama, neminovno doći do povećane potražnje za vodom, povećanom riziku od poplava, ali i od erozije i pogoršanja kvaliteta zemljišta.
Doćiće i do izmjene prirodnih ekosistema (gubitak staništa i potencijalnih gubitaka vrsta) i povećanih materijalnih šteta učestalih ekstremnih vremenskih prilika. Analize pokazuju da se mnoge kulture koje se danas uzgajaju u BiH više neće isplatiti, kao na primjer, pšenica i kukuruz, čiji su prinosi i otkupna cijena iz godine u godinu sve manji, ali i sve neisplatljiviji s obzirom na uvozne količine.
Šta učiniti?
Da bi umanjili posljedice klimatskih promjena, farmerima se preporučuje da preduzmu brojne mjere, a na prvom mjestu je uvođenje vrsta i sorti otpornih na sušu, mraz i poplave. Potom slijedi smanjenje ljetnjih, a povećanje zimskih usjeva te kontrolisana primjena mineralnih, i povećanje korištenja organskih đubriva.
Stručnjaci preporučuju i obavezan plodored, kontrolisano korištenje vodenih resursa (melioracija, irigacija, drenaža), gajenje jagodičastog voća u zaštićenom prostoru (plastenici, niski tuneli), gajenje povrća u zaštićenom prostoru, protivgradne mreže i mreže za zasjenjivanje, protivmrazna zaštita (orošavanje, zadimljavanje) i tretiranje biljaka biostimulatorima.
Umanjena opasnost od kasnih proljetnih mrazeva, porast broja blagih zima, faktori su koji mogu imati pozitivan uticaj kod uzgoja ozimih kultura. Međutim, blage zime pogoduju razvoju štetočina i širenju na nova područja, odnosno pomjeranje proizvodnje prema sjeveru.
Duži period vegetacije
Podaci hidrometeroloških zavoda u BiH pokazuju da je došlo do porasta temperatura vazduha i na godišnjem i na sezonskom nivou. Vegetacioni periodi nastupaju ranije, na nivou naše zemlje u prosjeku za sedam dana, a i završavaju kasnije, takođe za sedam dana. Padavine su vremenski, prostorno i količinski neravnomjerno raspoređene tokom vegetacijske sezone, ljeta su i toplija i sušnija, a zime toplije.
Problemi se stoga mogu javiti tokom ljetne sezone, odnosno kod uzgoja jarina. Konstantan porast temperatura, izraženiji nedostatak padavina u ljetnoj sezoni, nedostatak vode dovešće do umanjenja prinosa i lošijeg kvaliteta, ali će toplija i aridnija klima umanjiti opasnost od patogena.
Korovske biljne vrste kojima pogoduje toplija klima, proširiće se na područja gdje ih ranije nije bilo. Invazivne, alohtone (koje nisu autohtone) vrste, takođe će se širiti u područja gdje nisu bile zastupljene i ugrožavati manje otporne.
Stručnjaci savjetuju farmere da praćenjem informacija i pomjeranjem rokova sjetve uslijed očekivanih vremenskih prilika mogu značajno unaprijediti proces proizvodnje. Duži vegetacioni periodi znače da se određeni temperaturni pragovi u sezoni dostižu ranije u odnosu na višegodišnje prosječne vrijednosti što ostavlja mogućnost pomjeranja rokova sjetve i za termofilne biljke.
Poljoprivrednici će se morati odlučiti između sorti otpornijih na sušu sa kojima će imati stabilniji i sigurniji prinos u uslovima koji podrazumjevaju slabije navodnjavanje ili nekih drugih, manje otpornih sorti sa većim prinosima, ali i sa većim zahtjevima za vodom koju će morati obezbjediti.
U voćarstvu, koje je praktično proizvodnja pod vedrim nebom, takođe će biti neophodno provoditi mjere adaptacije. Očekuje se da se, na primjer, proizvodnja breskve i kajsije pomjeri prema unutrašnjosti zemlje, a proizvodnja jabuke prema većim nadmorskim visinama.
Pojedini poljoprivrednici su se već prilagodili promjenama
Svjesni klimatskih promjena, neki farmeri u BiH su se već i odlučili na uzgoj novih kultura koje su ranije bile nezamislive u njihovom kraju. Tako danas možemo vidjeti na tradicionalnim semberskim poljima kukuruza kako niču nove plantaže šipka, nektarina, marelica, kamilice, nevena i različitog začinskog bilja.
S druge strane, farmeri u srednjoj Bosni odlučuju se na uzgoj citrusa, lavande, smokava ili drugih “južnih” kultura, dok se na jugu BiH poljoprivrednici okreću novim kulturama poput kineskog “feniks” drveta paulovnije kojeg karakterizuje visoka izdržljivost i mogućnost prilagođavanja gotovo svim klimatskim uslovima.
Da su klimatske promjene već pokucale i na vrata BiH vidljivo je iz godine u godinu i farmeri će morati da se prilagode tome ako žele u budućnosti da se bave proizvodnjom.
To što je vaš djed uzgajao šljivu, ne znači da vi na tom istom mjestu sutra nećete uzgajati limune i narandže jer vam klima tako nalaže. Stoga, farmerima se savjetuje da idu u korak s vremenom i slušaju stručnjake i struku kako bi na vrijeme spasili svoju proizvodnju.
(Agroklub)
