Da li je vrijeme da se, 29 godina nakon završetka rata u BiH, napad na povratnike uvede kao posebno krivično djelo za koje se ide u zatvor od tri mjeseca do pet godina?
Odgovor na ovo pitanje saznaćemo uskoro u Parlamentarnoj skupštini BiH gdje je poslanik Nihad Omerović uputio izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH.
Prijedlog zakona se razmatra po skraćenom postupku i trenutno je na usaglašavanju kod tročlanog Kolegijuma Predstavničkog doma jer u prvom krugu glasanja nije bilo podrške poslanika iz Republike Srpske.
Predlagač je za to da se doda potpuno novi član u KZ BiH Napad na povratnika. Prema Prijedlogu, ko ugrozi bezbjednost povratnika ozbiljnom prijetnjom da će napasti na život ili tijelo povratnika ili na taj način izazove uznemirenje građana povratnika, bio bi kažnjen kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
Zatim, ko grubim vrijeđanjem ili zlostavljanjem povratnika, nasiljem prema povratniku, izazivanjem tuče ili naročito drskim ili bezobzirnim ponašanjem ugrožava javni red i mir medu povatnicima, kazniće se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
I na kraju najdrastičnija kazna: Ko učestvuje u grupi ljudi koja učini navedena krivična djela, ili ako je njima prouzrokovano teško poniženje više osoba, ili je neka od njih lakše tjelesno povrijeđeno, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Ko je povratnik?
Njega Omerović definiše kao „lice koje je ostvarilo povratak u mjesto prijeratnog prebivališta, tu se nastanilo i živi, bez ograničenja u pogledu datuma prijave prebivališta u mjestu prijeratnog prebivališta“.
-Svjedoci smo da se u posljednje vrijeme sve češće dešavaju raznovrsni napadi na povratničku populaciju. Kako bi se takvi i slični pokušaji preduprijedili ili barem smanjio njihov broj, smatramo neophodnim izvršiti dopune KZ BiH i predvidjeti novo krivično djelo „papad na povratnika”. Imajući u vidu materiju i obilježja novog krivičnog djela, dopuna je izvršena odmah iza krivičnog djela „sprečavanje povratka izbjeglica i raseljenih lica“. Mišljenja smo da bi se predloženim dopunama KZ BiH postigla svrha generalne prevencije u odvraćanja potencijalnih počinilaca krivičnih djela prema povratnicima, a što će u konačnici osigurati i veći stepen bezbjednosti za povratnike na cijeloj teritoriji BiH – smatra Omerović.
Kojić: Perfidan pokušaj
Poslanik SNSD u Predstavničkom domu BiH Milorad Kojić smatra da po srijedi nije briga za povratnike nego pokušaj da se u nadležnost Suda i Tužilaštva BiH prebaci da samo oni sude za pomenuto krivično djelo.
-To je propisano entitetskim zakonima. Omerović perfidno pokušava da to djelo definiše kao nadležnost Suda i Tužilaštva BiH. U prvu ruku, to je definitivno neprihvatljivo. Bilo koji oblik napada na bilo koga može se i sada okvalifikovati kao „a u vezi sa…“. Na primjer, u vezi sa povratnicima. To je teži oblik krivičnog djela i slijedi teža sankcija. To i jeste praksa tižilaštava. Ovdje nema stvarne namjere zaštite povratnika. Pri tom, veća je bezbjednost povratnika u Republiku Srpsku nego u FBiH. Ali, nebitno, po srijedi je želja da se doda nova nadležnost pravosuđu na nivou BiH – kaže Kojić za Srpskainfo.
Brojni napadi
Nažalost, napadi na povratnike postali su poprilično redovne vijesti u BiH. U maju ove godine iz vatrenog oružja je pucano na kuću Bošnjaka u Gacku.
Kuća srpske porodice Šantić u Mostaru kamenovana je i to na dan pravoslavnog Božića.
Prošle godine fizički je napadnut Senad Sejfić, povratnik u Kamenicu kod Zvornika.
U decembru takođe 2023. fizički je napadnuta Ljeposava Petković u naselju Stošnica kod Vozuće.
Marko Mišić iz Dervente preminuo je od posljedica premlaćivanja, dok je štiti svoju šumu.
U septembru prošle godine nepoznate osobe pokušale su zapaliti ugostiteljski objekat u vlasništvu porodice Berberović u mostarskom srpskom povratničkom naselju Ortiješ.
U istoj godini desio se i brutalan napad na Fadila i Ajšu Memišević u Višegradu, navodno iz koristoljublja.
Krajem 2017. je povratniku u Rogaticu Erminu Pavici zapaljen automobil i pomoćni objekat, u naselju u Kukavice…
Golo: Sin bez posla jer pričam
Predstavnik Koordinacije Srba u Mostaru Dušan Golo smatra besmislenim da se poslije gotovo 30 godina od rata predlaže pomenuto zakonsko rješenje. Kako kaže, povratnici su najugroženija populacija, ali po svim pitanjima.
–Što se mene lično tiče, najmanje od svega toga je bezbjednosno ugrožavanje. Ima ekscesnih slučajeva, ali nažalost tada politika uzima stvari u svoje ruke. To traje tri dana i politika sve iskoristi za populizam, da bi pridobila simpatije svog biračkog tijela. Naravno, mi smo se u Mostaru sa tim susretali više puta, od napada na Sabornu crkvu, do paljenja automobila, napada na kuće… Kada se sve uzme u obzir, bezbjednosni problem nije zanemariv, ali je u odnosu na sve druge probleme daleko manji – kaže Golo za Srpskainfo.
Političare koji navodno brinu o povratnicima pita zašto niko od njih ne brine za zaposlenje, egzistenciju, njihov krov nad glavom…
-Neki dan sam se zaprepastio kada sam čuo informaciju da federalno Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica pravi plažu u povratničkom naselju Janja, u Bijeljini. A, 10 godina ni jedna srpska kuća u Mostaru nije obnovljena! Moj sin, diplomirani pravnik, sedam godina konobariše, ne može da se zaposli u struci jer ja istupam kao Srbin i borim se za srpske interese. To zovem etničko poliranje. Napravili su čišćenje, sada poliraju. Tražimo političku podršku od vlasti RS i Srbije, ne treba nam 200 metara puta – poručuje Golo.
Tvrdi da se srpske vlasti brinu samo za Srbe u Republici Srpskoj, dok Srba u FBiH nema nigdje.
-Kako je moguće zanemariti populaciju koja je konstitutivan narod? Šta ćemo biti sutra, nacionalna manjina? Nas se sjete tek kada se desi neki napad. Svi su bili u Prebilovcima, u Šušnjaru, u Garavicama. Istovremeno, politički partner vlasti u RS je na proslavi „Oluje“ u Kninu. Istovremeno, prave u Širokom Brijegu memorijalni centar ustašama i domobranima. S kim mi tikve sadimo? Kaoliraju sa Čovićem koji nas progoni – zaključuje Golo.
Sadašnje kazne
Prema važećem Krivičnom zakonu BiH, krivičnim delom smatra se sprečavanje povratka izbjeglih i raseljenih.
-Ko silom, ozbiljnom prijetnjom ili na drugi protupravan način, u većem razmjeru ili sa širim posljedicama, spriječi izbjeglice ili raseljena lica da se vrate u svoj dom ili da koriste svoju imovinu koje su bili lišeni u toku neprijateljstava od 1991. godine, kazniće se kaznom zatvora od jedne do deset godina – piše u zakonu.
Zatim, ko učestvuje u grupi ljudi koja učini navedeno krivično djelo, kazniće se kaznom zatvora najmanje tri godine.
-Ko organizuje ili bilo kako rukovodi grupom ljudi koja učini krivično djelo iz stava 1. ovog člana, kazn će se kaznom zatvora najmanje pet godina – piše u KZ BiH.
