Iako je Bosna i Hercegovina daleko od tih brojki, i dalje značajno zaostaje za standardima Ujedinjenih naroda. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, u BiH je živjelo 3.180.115 osoba starijih od 10 godina, od kojih je 89.794 bilo nepismeno, što čini 2,83 posto stanovništva, piše Večernji list BiH.
Taj procenat je čak 14 puta veći od UNESCO standarda, prema kojem broj nepismenih u jednoj državi ne bi smio prelaziti 0,2 posto.
Najviše nepismenih žena i stanovnika u RS-u
Podaci pokazuju da je u regiji BiH među zemljama s većim udjelom nepismenih osoba. Srbija ima 1,96 posto nepismenih, Crna Gora 1,5, a Hrvatska 0,8 posto i najbliža je UNESCO standardu. Žene čine najveći dio nepismenog stanovništva – od ukupno 89.794 nepismene osobe u BiH, čak 77.557 su žene.
Teritorijalno posmatrano, najveći postotak nepismenih zabilježen je u Republici Srpskoj (3,17 posto), zatim u Brčko distriktu (2,83 posto), dok u Federaciji BiH taj udio iznosi 2,63 posto. Najviše nepismenih živi u područjima udaljenim od obrazovnih i kulturnih centara, u planinskim i prometno nepristupačnim krajevima, gdje su pristup školama i prevoz učenika i dalje veliki izazov.
Kupres prednjači po stopi nepismenosti
Prema podacima iz popisa stanovništva, općina Kupres bilježi najvišu stopu nepismenosti u državi — čak 28,32 posto stanovništva ne zna čitati ni pisati, a gotovo 40 posto žena bilo je nepismeno 2013. godine. Slijede Kneževo (10,92 posto), Trnovo u Federaciji BiH (10,34 posto), Krupa na Uni (9,72 posto) i Dobretići (8,35 posto).
Značajne stope nepismenosti bilježe se i u Kotor Varošu (5,96 posto), Tesliću (5,75), Mrkonjić Gradu (5,53), Sapni (5,67), Doboju Istok (5,51), Srebrenici (5,32) i Foči u FBiH (5,12 posto). Ipak, većina nepismenih osoba su starije generacije, uglavnom starije od 50 godina.
Obavezno i besplatno osnovno obrazovanje
Prema Okvirnom zakonu o osnovnom i srednjem obrazovanju, osnovno obrazovanje u Bosni i Hercegovini je obavezno i besplatno za svu djecu uzrasta od 6 do 15 godina. Obuhvata devetogodišnji ciklus podijeljen u tri trogodišnja razdoblja. Ovaj sistem uveden je 2004. godine, kao zamjena za raniji osmogodišnji program.
Osnovno obrazovanje počinje u godini kada dijete do 1. septembra navrši šest godina, a cilj mu je osigurati svakom djetetu pravo na pismenost i jednake mogućnosti, što bi, prema riječima stručnjaka, i dalje trebalo biti prioritet obrazovnih politika u BiH.
