Glavni korišteni pravci za nezakonit ulazak migranata na teritorij Bosne i Hercegovine su ruta preko Srbije i ruta preko Albanije, a najveći migracijski pritisak na ulazu u BiH i dalje je na području Zvornika i Huma-Foče, podaci su navedeni u informaciji o stanju u oblasti migracija u BiH za prvih šest mjeseci ove godine.
Najveći broj otkrivenih osoba su državljani Afganistana, Turske, Burundija, Pakistana i Bangladeša, ali se ti podaci temelje uglavom na izjavama migranata.
Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine u ovoj informaciji, dostavljenoj nedavno Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, istaklo je da je migracijski pritisak na granicu BiH smanjen u odnosu na isti period 2021, ali je blago porastao broj nezakonitih migranata prijavljenih Službi za poslove sa strancima.
Tako je od januara do juna Granična policija Bosne i Hercegovine evidentirala 2.760 osoba u nezakonitom prelasku ili pokušaju nezakonitog prelaska.
Zabilježeni su i pokušaji prelaska granice skrivanjem migranata u kamionima, korištenjem falsificiranih putnih isprava pa i pretrčavanjem preko graničnih prijelaza ili nezaustavljanjem.
U informaciji je naglašeno i da je i dalje prisutna zloupotreba sistema azila. Službi za poslove sa strancima su prijavljena 8.192 nezakonita migranta. Od tog broja njih 7.390 je iskazalo namjeru za podnošenje azila, ali je zahtjev za azil u BiH podnijelo tek 90 osoba.
– Iskazivanjem namjere za azil radi privremenog legaliziranja boravka na teritoriju BiH i organiziranja sekundarnog kretanja, napuštanje BiH za vrijeme trajanja postupka međunarodne zaštite neki su od uočenih oblika zloupotrebe sistema azila – piše u informaciji.
Vodeće zemlje porijekla migranata i dalje su Afganistan, slijede državljani Burundija i Kube, a tu su i državljani Indije, Irana, Turske, Nepala i Konga. Upravo je utvrđivanje identiteta nezakonitih migranata predočeno kao specifičan izazov.
– Identitet nezakonitih migranata uglavnom se utvrđuje na temelju njihove izjave. Nezakoniti migranti u većini slučajeva nemaju niti jedan lični dokument – navedeno je.
Među izazovima je navedeno i to što su procedure povratka otežane izostankom saradnje vlasti zemlje porijekla migranta ili države tranzita. Nadalje, rad policijskih agencija na borbi protiv krijumčarenja dodatno otežava digitalizacija krijumčarenja, odnosno zloupotreba društvenih medija, aplikacija i šifriranih komunikacijskih alata, a izazov je i postizanje potrebnog političkog konsenzusa po pitanju upravljanja nezakonitim migracijama u BiH kao i prevazilaženje nedostatka novca, kadrova i tehničkih kapaciteta.
Iznesen je i podatak da je na kraju juna u prihvatnim centrima boravilo 2.066 osoba. Od toga u privremenim prihvatnim centrima u Kantonu Sarajevo 1.430 osoba, a na području Unsko-sanskog kantona njih 582, a u centrima institucija BiH 54 osobe. U najvećem broju to su muškarci samci. Školsku 2021/2022. godinu završilo je 173 djece koja su smještena u privremene prihvatne centre.
Faktor
