Dana 22. oktobra 2025. godine Osnovni sud u Bijeljini je potvrdio optužnicu Okružnog javnog tužilaštva Bijeljina (broj T14 0 KT 0037160 25) protiv R. N., zbog produženog krivičnog djela – prevara – iz člana 230. stav 1. u vezi sa članom 57. Krivičnog zakonika Republike Srpske. Informacije su objavljene na zvaničnoj internet stranici tužilaštva.
Prema optužnici:
-
U periodu od sredine oktobra do 12. novembra 2024. godine, R. N. se lažno predstavljao kao „R. M.“ (poznat kao „R.“), tvrdeći da je zaposlen u Ministarstvu poljoprivrede Federacije BiH i da ima mogućnost dodjele podsticaja za sadnju lješnjaka preko kuvajtskog fonda.
-
Od A. F., pripadnika bošnjačke zajednice, tražio je da odmah isplati novac uz obećanje da će „srediti podsticaj“, što je A. F. i učinio – isplatio je 1.700 KM, a potom i 5.000 KM, ukupno 6.700 KM.
-
U istom vremenskom periodu, optuženi je tvrdio da može obezbijediti poljoprivredne podsticaje za bošnjačke osobe od strane neke arapske države u saradnji sa holandskom vladom, i od S. B. tražio isplatu od 8.000 KM, što je S. B. isplatio.
Ukupna šteta prema optužnici iznosi 14.700 KM. Optuženi je, kako se navodi, lažnim prikazivanjem činjenica doveo u zabludu žrtve i naveo ih da na štetu svoje imovine učine određene radnje. Ovo čini produženo krivično djelo – prevaru – iz člana 230. stav 1. u vezi sa članom 57. KZ RS.
Pravna napomena
Okružno javno tužilaštvo Bijeljina ističe: „Ovom objavom ne prejudicira se ishod krivičnog postupka i ne narušava princip presumpcije nevinosti. Svako se smatra nevinim dok se pravosnažnom presudom ne utvrdi njegova krivica.“
Prema Krivičnom zakoniku RS, kazna za prevaru može uključivati zatvor, a u slučaju produženih djela, sankcije se povećavaju. Konačna kazna zavisi od svih okolnosti slučaja i odluke suda.
Zašto je slučaj značajan
-
Ciljna grupa su bili pripadnici manjinske bošnjačke zajednice u Bijeljini i Janji.
-
Optuženi je koristio lažna obećanja o poljoprivrednim podsticajima kako bi pribavio protivpravnu imovinsku korist.
-
Slučaj pokazuje potrebu za edukacijom i oprezom kada se nudi „brza finansijska pomoć“ ili „fondovi“ koji zvuče vjerodostojno, ali nemaju provjerenu instituciju iza sebe.
Savjeti za javnost
-
Prije uplate novca provjerite identitet osobe i relevantnost institucije.
-
Tražite pisane potvrde i ovjerene dokumente.
-
Ako ste bili žrtva slične prevare, obratite se policiji i tužilaštvu i čuvajte sve dokaze (ugovore, uplate, poruke).
-
Edukacija i informisanost manjinskih zajednica ključni su za prevenciju ovakvih djela.
(Zvornicki Ba)











