Dana 22. oktobra 2025. godine Osnovni sud u Bijeljini je potvrdio optužnicu Okružnog javnog tužilaštva Bijeljina (broj T14 0 KT 0037160 25) protiv R. N., zbog produženog krivičnog djela – prevara – iz člana 230. stav 1. u vezi sa članom 57. Krivičnog zakonika Republike Srpske. Informacije su objavljene na zvaničnoj internet stranici tužilaštva.
Prema optužnici:
U periodu od sredine oktobra do 12. novembra 2024. godine, R. N. se lažno predstavljao kao „R. M.“ (poznat kao „R.“), tvrdeći da je zaposlen u Ministarstvu poljoprivrede Federacije BiH i da ima mogućnost dodjele podsticaja za sadnju lješnjaka preko kuvajtskog fonda.
Od A. F., pripadnika bošnjačke zajednice, tražio je da odmah isplati novac uz obećanje da će „srediti podsticaj“, što je A. F. i učinio – isplatio je 1.700 KM, a potom i 5.000 KM, ukupno 6.700 KM.
U istom vremenskom periodu, optuženi je tvrdio da može obezbijediti poljoprivredne podsticaje za bošnjačke osobe od strane neke arapske države u saradnji sa holandskom vladom, i od S. B. tražio isplatu od 8.000 KM, što je S. B. isplatio.
Ukupna šteta prema optužnici iznosi 14.700 KM. Optuženi je, kako se navodi, lažnim prikazivanjem činjenica doveo u zabludu žrtve i naveo ih da na štetu svoje imovine učine određene radnje. Ovo čini produženo krivično djelo – prevaru – iz člana 230. stav 1. u vezi sa članom 57. KZ RS.
Pravna napomena
Okružno javno tužilaštvo Bijeljina ističe: „Ovom objavom ne prejudicira se ishod krivičnog postupka i ne narušava princip presumpcije nevinosti. Svako se smatra nevinim dok se pravosnažnom presudom ne utvrdi njegova krivica.“
Prema Krivičnom zakoniku RS, kazna za prevaru može uključivati zatvor, a u slučaju produženih djela, sankcije se povećavaju. Konačna kazna zavisi od svih okolnosti slučaja i odluke suda.
Zašto je slučaj značajan
Ciljna grupa su bili pripadnici manjinske bošnjačke zajednice u Bijeljini i Janji.
Optuženi je koristio lažna obećanja o poljoprivrednim podsticajima kako bi pribavio protivpravnu imovinsku korist.
Slučaj pokazuje potrebu za edukacijom i oprezom kada se nudi „brza finansijska pomoć“ ili „fondovi“ koji zvuče vjerodostojno, ali nemaju provjerenu instituciju iza sebe.
Savjeti za javnost
Prije uplate novca provjerite identitet osobe i relevantnost institucije.
Tražite pisane potvrde i ovjerene dokumente.
Ako ste bili žrtva slične prevare, obratite se policiji i tužilaštvu i čuvajte sve dokaze (ugovore, uplate, poruke).
Edukacija i informisanost manjinskih zajednica ključni su za prevenciju ovakvih djela.
(Zvornicki Ba)
