Kraj jula obilježavaju iznimno visoke temperature. Zabilježili smo 40 stepeni, na asfaltu i više od 50. Doktori imaju pune ruke posla, a građani, čini se, često izbjegavaju njihove savjete. No, ponekad to nije ni čudno, s obzirom da brojni maksimalno koriste, primjerice, odmor na obali do kojeg su teško stigli. Jesu li uopšte svjesni gdje i kako griješe? Ono što je uočila kroz godine rada u Hitnoj pomoći u Neumu prepričala nam je doktorica opšte medicine Andrea Jurić.
Jurić se, između ostalog, osvrnula i na uslove na koje u vrelim danima ne bismo trebali zaboraviti i mimo odmora – u svojim domovima. Idealno bi bilo, kaže, da klima uređaji budu smješteni u hodnike ili slične prostorije kako bismo izbjegli njihov direktan uticaj. Izbjeći direktan uticaj, mnogo je važnije od onog na što se ljudi obično koncentrišu – podešavanje idealne temperature.
Osim na uslove u vlastitoj kući – pazite i na kretanje, naročito one momente kada napuštate klimatizirane prostorije poput tržnih centara, nakon čega će vas ovih dana dočekati temperature više od tridesetak stepeni, što može biti izuzetno opasno.
S obzirom na iskustvo, Jurić je najviše govorila o greškama koje je uočila ‘na terenu’ – nakon godina intervencija na plažama, odmaralištima…
Prva najčešća greška koju ljudi čine – je zanemarivanje opasnosti koje izlaganje suncu nosi. Zanemaruju se, kaže, opekotine i crvenilo od sunca – “a samo jedna opekotina drugog stupnja za nekoliko puta povećava opasnost od nastanka karcinoma kože u kansijem dobu”.
S tim u vezi, napominje i na još jedan savjet struke – nemojte trošiti antibiotike dok ste na odmoru – tačnije na dugoj izloženosti suncu. Moguća je fotokemijska reakcija koja će izazvati fleke po koži, koje su prolaznog karaktera.
Drugu najčešću grešku Jurić primjećuje kod srčanih bolesnika.
“Sunčaju se na plus 30 ili 40, pa nakon sat ležanja uskoče u more ili popiju ledeno piće. Ako ostanu na suhom, tu im još i možemo pomoći. Kad se to dogodi u moru nakon skoka, imamo veliki broj utapanja uzrokovanih zastojem rada srca. Ako ste se sunčali – ne uskačite naglo u more, to je visok rizični faktor”, naglašava doktorica.
Šta se, u suštini, dešava tada?
“Krvne žile šire se na suncu, a potom se naglo sužavaju kada skočite u hladnu vodu. Može se desiti da imate tromb u nozi, ili bilo gdje, za koji niste ni znali, pri takvim reakcijama vrlo lako dolazi do njegovog otkinuća, pa može završiti u mozgu ili srcu. Dakle, tada je sasvim jasno da niste unaprijed mogli imati simptome koje ne upozoravaju na moždani ili srčani”, pojasnila je.
(n1.ba)
