U izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koji je usvojila Vlada Federacije Bosne i Hercegovine sadržan je diskriminatorni član 81. koji je u potpunosti izmijenjen u odnosu na sadašnji Zakona o PIO-u, a kojim se “uređuje” izračun najniže penzije.
Prema sadašnjem zakonu osoba koja, primjera radi, ima 15, 17 ili 19 godina radnog staža i 65 godina života, ima najnižu penzija koja je sada 599 KM.
Ukoliko ovaj član prođe, novi penzioneri sa ovim uvjetima će imati mnogo niže penzije.
U izmjenama člana 81. stoji da najniža starosna penzija zavisi od dužine penzijskog staža i određuje se u procentu od prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine. Tako za manje od 20 godina penzijskog staža i 65 godina života, penzija ne može biti niža od 60 posto od prosječne penzije.
Sada prosječna penzija iznosi 651 KM, a 60 posto od tog iznosa je 390 KM.
Dalje, u izmjenama člana 81. stoji da za 25 godina penzijskog staža i više, a manje od 30 godina, penzija ne može biti niža od 70 posto od prosječne penzije, a za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 35 godina penzija ne može biti niža od 75 posto.
Za 35 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 godina, penzija ne može biti niža od 85 posto, a za 40 godina penzijskog staža i više, ne može biti niža od 95 posto.
U obrazloženju se navodi kako su penzioneri tražili izmjene člana 81.
– U cijelosti je izmijenjen član 81. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Na pismeni zahtjev predstavnika penzionera u Federaciji BiH, trenutno važeća odredba člana 81. je značajno izmijenjena, gdje je zadržan zaštitni mehanizam najniže penzije uz značajne korekcije u vidu osiguranja više nivoa najnižeg iznosa penzije korisnicima penzije.
Prijedlog udruženja penzionera je ukazao na potrebu da se sistem penzijskog osiguranja u Federaciji BiH treba zaštiti od malverzacija i zloupotreba, koje su evidentne, prema kojem osiguranici manipulišu sistemom kroz postojeću odredbu gdje svjesno idu na minimalan broj godina osiguranja (15 godina staža), za koji se vrše minimalne uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. lzračunata penzija u tom slučaju je cirka 200 do 300 KM, ali usljed postojeće odredbe stava 1 . člana 81. takvim osiguranicima se isplaćuje iznos ne manji od najniže penzije odnosno cca 590 KM – navodi se u obrazloženju Federalnog ministarstva rada i socijalne politike i dodaje:
– Razliku od stvarnog izračunatog iznosa penzije do najnižeg iznosa penzije plaćaju drugi osiguranici koji su radili puni radni vijek, što je nepošteno. U tom kontektu osiguranici idu svjesno na minimalan period (15 godina staža) i minimalne uplate računajući da će dobiti relativno visok iznos najniže penzije i na taj način konzumirati značajno više sredstava u odnosu na svoj finansijski doprinos penzijskom sistemu. Budući da na osnovu odluka najviših sudskih instanci više nema ograničenja u pogledu istovremene mogućnosti primanja penzije i plaće to uplata na najniži iznos penzije postaje atraktivna i skoro pa pravilo naročito kod mlađih osiguranika.
Navode kako “mlađi osiguranici rade bez prijave na osiguranje, uzimajući bruto iznos plaće bez plaćanja doprinosa, što nesporno vodi urušavanju penzijskog sistema.”
Dodaju kako “destimulativno djeluje na osiguranike koji rade 20, 30 ili do 40 godina staža osiguranja i koji su zaštićeni tzv. zagarantovanom penzijom u iznosu cirka 680 KM.”
Treba ukazati kako zagarantovana penzija ne iznosi 680 KM nego 715 KM. Toliko o njihovom poznavanju materije.
Predstavnici penzionera su se ranije ogradili od ovog člana po ko zna koji put ponovivši kako nisu tražili ovakvu izmjenu člana 81. već su kazali kako istu penziju ne može imati osoba koja je uplaćivala staž 35 i više godina od one koja ima 15, 17…, godina staža.
