WFD: Jedinstvena baza podataka o porodiljnim naknadama u BiH

Ova baza prvi put na jednom mjestu pokazuje kako općine i gradovi u oba entiteta planiraju i isplaćuju podršku porodicama, otkrivajući značajne razlike u pristupima i iznosima.

U Federaciji BiH, od 77 općina i gradova, njih 71 (92,2 posto) izdvaja određena sredstva, dok šest lokalnih zajednica (7,8 posto) uopšte ne izdvaja podršku za porodilje i djecu.

U Republici Srpskoj, iako su porodiljske naknade centralizovano uređene na entitetskom nivou, analiza 11 gradova i 53 općine pokazuje da mnoge lokalne zajednice dodatno izdvajaju sredstva iz vlastitih budžeta.

– Prvi put javnost ima uvid u stvarne razlike među lokalnim zajednicama. Ova baza podataka je važan alat za građane, zastupnike i donosioce odluka jer jasno pokazuje neujednačenosti koje stvaraju nepravdu među porodiljama, čak i unutar istog kantona ili entiteta – saopćili su iz WFD-a.

Detaljan pregled dostupnih informacija na stranici www.zasvakonovosrce.ba potvrđuje postojanje nejednakosti u oblasti naknada i podrške za porodilje i djecu u općinama i gradovima FBiH. U određenim situacijama nejednakost postoji čak i unutar iste lokalne zajednice.

Razlike se najčešće ogledaju u manjim iznosima za zaposlene u odnosu na nezaposlene porodilje, što je slučaj u jedanaest lokalnih zajednica. U pet lokalnih zajednica izdvaja se podrška za porodice sa troje i više djece, ali ne i za one sa jednim ili dvoje djece. Većina naknada je jednokratna, dok tek pet lokalnih zajednica predviđa višemjesečne naknade. Neke lokalne zajednice imaju i simbolične naknade za rođenje djeteta na poseban datum.

Analiza izdvajanja za porodilje i djecu te novorođenčad u 64 lokalne zajednice u Republici Srpskoj pokazuje da samo dvije općine imaju budžetska izdvajanja i za porodilje i za novorođenčad. Šesnaest općina/gradova nije predvidjelo nikakvu naknadu za porodilje, dok samo deset općina ima naknadu za novorođenčad.

Čak pet općina i jedan grad nemaju predviđene nikakve jednokratne ili višemjesečne naknade za porodilje, djecu i novorođenčad.

Većina naknada je jednokratna, dok tek deset općina izdvaja i mjesečne naknade za višečlane porodice ili nezaposlene majke.

Kampanja “Za svako novo srce” je pokrenuta 2024. godine s ciljem ujednačavanja porodiljnih naknada u FBiH i uklanjanja diskriminacije na osnovu mjesta prebivališta ili radnog statusa porodilje.

– U Federaciji BiH dodatnu nejednakost stvara decentralizovan sistem u kojem kantoni samostalno uređuju porodiljske naknade. Razlike među kantonima su zbog toga naročito izražene – npr. iznosi naknada za nezaposlene porodilje u FBiH kreću se od 400 KM do preko 1.300 KM. Za usporedbu, u Republici Srpskoj, gdje je sistem centralizovan, trenutni iznos materinskog dodatka za nezaposlene porodilje iznosi 406 KM bez obzira na prebivalište. Lokalna izdvajanja dodatno produbljuju razlike a ove analize jasno ukazuju na potrebu za hitnom centralizacijom i donošenjem jedinstvenih pravila koja bi ublažila nejednakosti i uklonila postojeće razlike naročito u FBiH – poručuju iz WFD-a.

Kroz saradnju sa kantonalnim zastupnicama, pravnim ekspertima i analitičarima do sada su održane radionice i pripremljene publikacije sa konkretnim preporukama za unapređenje sistema u Federaciji BiH.

Zastupnice i stručnjaci okupljeni oko inicijative u FBiH predlažu da: zaposlene porodilje imaju pravo na naknadu u visini od najmanje 66 posto prethodne plate (dvije trećine), u skladu s Konvencijom o zaštiti materinstva br. 183 i pripadajućom Preporukom Međunarodne organizacije rada. Ova naknada ne smije biti niža od minimalne plate u Federaciji BiH. Pravo bi bilo integrisano u sistem radnog odnosa i socijalnog osiguranja, a finansiranje bi se vršilo na kantonalnom nivou. Predlažu da nezaposlene porodilje dobiju jedinstvenu naknadu u visini minimalne plate u FBiH, koja bi se finansirala sa federalnog nivoa.

Na ovaj način bi se smanjile velike razlike među kantonima i osigurala jednaka prava svim ženama, bez obzira na mjesto prebivališta. Trenutno i zaposlene i nezaposlene porodilje u FBiH prava ostvaruju kroz socijalnu zaštitu. Izmjenama bi zaposlene majke primale porodiljsku naknadu kao pravo iz radnog odnosa, dok bi nezaposlene nastavile dobijati podršku kroz socijalnu zaštitu. Time bi žene u radnom odnosu uživale pravo koje proizlazi iz njihovog zaposlenja i uplaćenih doprinosa.