Državno tužilaštvo podiglo je gotovo 60 optužnica protiv više od 100 osoba zbog krijumčarenja ljudi u protekle dvije godine, dok je Sud BiH u istom periodu izrekao oko 60 presuda kojima je zbog ovih djela osuđeno blizu 80 optuženih.
Tužilaštvo je u 2019. za krivično djelo krijumčarenja ljudi, prema podacima koje je prikupila Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovne (BIRN BiH), optužilo 46 osoba, što je za deset manje nego u odnosu na godinu ranije, dok je Državni sud u prošloj godini izrekao osuđujuće presude za 47 osoba, u odnosu na 2018. godinu, kada je osuđeno 30 osoba za ista djela.
Prema podacima koje je prikupio BIRN BiH, Tužilaštvo BiH je tokom posljednje dvije godine podiglo po 29 optužnica godišnje za krijumčarenje ljudima. Najviše krijumčara je otkriveno na području Trebinja i najveći broj njih su građani BiH, dok najviše stranih krijumčara dolazi iz Srbije i Crne Gore. Najveću kaznu Sud je izrekao krijumčaru iz Pakistana.
Više od 90 posto presuda je izrečeno po sklopljenim sporazumima o priznanju krivnje sa sankcijama koje se kreću od uslovnih kazni do tri godine zatvora. Sporednih kazni je izrečeno u iznosu više desetina hiljada konvertibilnih maraka (KM), a oduzeto je više od 20.000 KM imovinske koristi pribavljene krijumčarenjem migranata i nekoliko vozila kao sredstva izvršenja djela, dok su dvije osobe prvostepenim presudama oslobođene krivice.
Oduzimanje novca i vozila
Najveću kaznu u 2019. godini je dobio državljanin Pakistana Usman-Ali Maqsood-Ahmed, koji je po sporazumu o priznanju krivice osuđen na tri godine zatvora i novčanu kaznu od 7.728 KM zbog organizovanja grupe ili udruženja za krijumčarenje migranata.
Optužnica ga je teretila da je bio jedan od organizatora grupe koja je tokom 2018. prokrijumčarila najmanje 46 državljana Pakistana, Afganistana, Iraka, Irana, Sirije i Indije, kojom prilikom je ostvarena imovinska korist od najmanje 70.000 KM, a Maqsood-Ahmed se, prema navodima Tužilaštva, lažno predstavljao kao migrant kako bi se kretao među njima te ostvarivao kontakte sa onim koji su spremni platiti veće iznose za krijumčarenje prema Evropskoj uniji.
S njim je bio optužen još jedan državljanin Pakistana – Raheem Javed, koji je po sporazumu dobio 12 mjeseci zatvora i 2.000 KM novčane kazne, te Aziz Husković, koji je osuđen na uslovnu kaznu, dok je protiv ostalih optuženih iz predmeta postupak u toku.
Jasmin Ahić, profesor na sarajevskom Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, pojašnjava da se krijumčarenje planira u segmentima kroz određena područja, odnosno zemlje, od Grčke preko Albanije, Crne Gore, Srbije ili BiH.
Kazna od tri godine zatvora zbog organizovanja grupe ili udruženja radi krijumčarenja migranata je 2018. izrečena Elhamiju Hotiju, uz novčanu kaznu od 5.500 KM po sporazumu kojim je priznao da je omogućio ilegalan ulazak u BiH većem broju migranata.
S Hotijem su bile optužene još tri osobe, koje su po sporazumima osuđene na po tri mjeseca zatvora, a Tužilaštvo BiH je krajem 2019. optužilo Indira Sulejmanija da je s Hotijem učestvovao u prihvatanju i prevozu migranata s ciljem daljnjeg prebacivanja u Hrvatsku i zemlje Evropske unije.
Od 80 osuđenih osoba u protekle dvije godine, za njih više od polovine su izrečene uslovne kazne, oduzimana imovinska korist pribavljena krijumčarenjem ljudi u iznosima od 20 do 2.280 eura, izricane novčane sankcije do 10.000 KM, a Sud BiH je rješenjima, prema podacima koje je prikupio BIRN BiH, oduzeo devet vozila, dok su dva vraćena vlasničkim agencijama.
Ahić kaže da je kaznena politika, bez obzira na povećan broj migranata u BiH, vrlo standardizovana i u skladu je sa standardima Evropske unije i drugih zemalja.
“Iz faze u kojoj ‘taksisti’, oni koji su nudili usluge, da li ‘na crno’ ili legalno, nisu shvatali da je prevoz migranata s jedne na drugu tačku – bez obzira da li to bilo unutar zemlje, a pogotovo preko granice – ozbiljno krivično djelo, došli smo u poziciju da se to već iskristaliziralo, da su to u biti sada male, ali i one organizovane kriminalne grupe, koje su prošle iz forme amaterizma u formu profesionalizma”, navodi Ahić.
Prema njegovim riječima, daljnja saradnja domaćih s međunarodnim istražnim organizacijama je jedini način da se spriječi organizovano krijumčarenje ljudi, ali da će i dalje biti pokušaja pojedinačnih ili malih grupa u nekim pograničnim dijelovima i da će se taj trend nastaviti.
Smanjenje broja prijava
Većina procesa u protekle dvije godine je rezultat rada policijskih agencija i njihovih izvještaja kojima su u pograničnim pojasima ili unutrašnjim dijelovima zemlje otkrivali počinioce koji su zatečeni pri prevozu migranata za novčanu naknadu, dok su neki rezultat policijskih akcija usmjerenih na razbijanje grupa organizovanih radi krijumčarenja migranata, pokazuju podaci koje je prikupio BIRN BiH.
Prema podacima Granične policije, u prvih 11 mjeseci prošle godine je evidentirano 80 slučajeva krijumčarenja ljudi te je nadležnom tužilaštvu podnesen 71 izvještaj o počinjenim krivičnim djelima. Ukupno je osumnjičeno 120 osoba, od kojih su 22 stranci i tri nepoznata izvršioca. Među stranim državljanima je njih devet iz Srbije, po tri iz Crne Gore i Velike Britanije, te po jedan iz Nizozemske, Sirije, Tunisa, Alžira, Rumunije i Bugarske, kažu u Graničnoj policiji i pojašnjavaju da je najviše otkrivanja ovih slučajeva bilo na prostoru u nadležnosti Graničnog prelaza Trebinje.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) su naveli da su njihovi službenici od početka januara do kraja oktobra 2019. evidentirali 20 krivičnih djela krijumčarenja ljudi.
“MUP RS-a je Tužilaštvu BiH podnio 20 izvještaja protiv 23 osobe zbog postojanja sumnje da su ilegalno prevozile 166 migranata”, pojašnjavaju u MUP-u RS-a.
U Federalnoj upravi policije (FUP) kažu da je za ovo djelo Tužilaštvu tokom 2019. podnesena jedna prijava, dok u Policiji Brčko distrikta navode da ih u istom periodu nije bilo.
Dok se protiv počinilaca koji su državljani BiH podnese izvještaj, ukoliko su među osumnjičenima strani državljani, policijske agencije ih predaju u nadležnost Tužilaštvu.
Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima, objašnjava da od stava Tužilaštva zavisi koje se mjere poduzimaju prema migrantima koji su u trenutku otkrivanja bili predmet krijumčarenja.
“Tužilaštvo se očituje da li su oni potrebni kao svjedoci u daljem slučaju da bi Služba donijela mjeru stavljanja pod nadzor. Da li je u pitanju blaži oblik nadzora u prihvatnom centru ili potpuni nadzor u Imigracionom centru, sve zavisi, a Tužilaštvo se očituje da li oni njima trebaju i u kojem periodu.
Oni, ako već daju izjave i izvrše prepoznavanje, onda možda više nisu potrebni Tužilaštvu, te idu u normalne redovne procedure”, kaže Ujić.
Prema njegovim riječima, Služba obavezno preduzima mjere pokušaja utvrđivanja identiteta, stupanja u kontakt s nadležnom ambasadom i sve što se tiče uzimanja biometrijskih podataka, obavljanja intervjua i drugih postupaka.
Tokom 2018. godine Granična policija je evidentirala 74 slučaja krijumčarenja ljudi, kada je podneseno 70 izvještaja protiv 134 osobe, od kojih su 34 strani državljani i 14 nepoznati počinioci, a MUP RS-a je zabilježio 40 slučajeva te podnio 38 izvještaja protiv 52 osobe zbog sumnje da su ilegalno prevozile 251 migranta.
Policija Brčko distrikta je u tom periodu podnijela tri izvještaja protiv četiri osobe kada su, između ostalih, zatečeni državljani Pakistana i Afganistana, dok FUP nije podnosio prijave.
Nakon povećanog broja slučajeva krijumčarenja migranata, glavna državna tužiteljica Gordana Tadić je početkom 2019. najavila osnivanje odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima – nakon spajanja sadašnjih odjela II i III – koji bi se bavio organizovanim kriminalom, privrednim kriminalom, korupcijom i terorizmom, ali takav odsjek do početka 2020. godine nije formiran.
Prema podacima Ministarstva sigurnosti BiH, u toku protekle dvije godine u BiH je registrovano više od 60.000 migranata.
(Detektor)
