U ovom vegetacijskom razdoblju voćka se priprema za zimovanje otpuštanjem lisne mase, uslijed čega nastaje velik broj ranica na granama. Sve su to potencijalna ulazna mjesta za infekcije gljivičnim bolestima i bakteriozama.
Jesenja zaštita suzbiti će opasne bolesti koštičavog voća kao što su plamenjača ili narandžasta pjegavost lista šljive (Polystigma rubrum), hrđa (Tranzschelia pruni spinozae var. discolor, Puccinia cerasi), šupljikavost lista (Stigmina carpophilla), kozičavost lista (Blumeriella jaapii), uvijenost i sušenje lišća trešnje i višnje (Apiognomonia erythrostoma), kovrdžavost lista breskve (Taphrina deformans), palež cvijeta, izboja i trulež ploda (Monilinia laxa, M. fructigena), pepelnica breskve (Podosphaera pannosa) i bakterijski rak koštičavog voća (Pseudomonas syringae pv. Syringae i pv. Morsprunorum) koji može uništiti cijeli biljni zasad.
Vrijeme je za tretiranje fungicidima na bazi bakra
Vrijeme je, dakle, za tretiranje voćnjaka fungicidnim sredstvima na bazi bakra koji će svojim dezinfekcijskim djelovanjem na stablo smanjiti pritisak bolesti, te ubrzati odrvenjavanje mladica i pospješiti opadanje lišća, što će pak smanjiti mogućnost smrzavanja i pucanja kore.
Voćnjak je po svojoj prirodi monokultura jer se duži niz godina na istoj površini proizvodi jedna biljna vrsta, što praktično znači da je intenzitet i pritisak po pravilu istih bolesti i štetočina izuzetno velik.
“Uspješnost zaštite voćnjaka zavisi od kvaliteta preparata, doze i pravovremenog roka primjene, ali i od prisutnog inokuluma u voćnjaku. I zato u najgorim godinama voćari imaju i do 20 tretmana, a ratari, zbog plodoreda, daleko manje”, kaže dr.sc. Vesna Tomaš s osječkog Poljoprivrednog instituta ističući kako se jesenjim tretmanom aplicira depozit bakarnog fungicida na ulazne rane, čime se obavlja i dezinfekcija stabla.
Priprema za zimovanje
Osim zaštitnog aspekta, tretman bakrom ima i umirujući efekt pa se voćka lagano priprema za zimovanje. Poseban problem u ovom prelaznom razdoblju može biti naglo snižavanje temperatura dok je u njoj još velika količina slobodne vode, koja se u takvim situacijama ledi i stvara kristalne strukture u ćelijama što dovodi do pucanja tkiva, odnosno stvaranja rana koje su, kao infekcijska mjesta, nepoželjne.
Jesenji tretmani utiču i na abiotske (poremećaji u ishrani, nedostatak ili suvišak vlage, jaki vjetrovi, visoke ili niske temperature…) i na biotske (gljive, bakterije, fitoplazme…) uzročnike bolesti jer smanjuju stres voćke. Od biotskih, 70 posto bolesti u voćnjaku koštičavih biljnih vrsta uzrokuju gljive, koje ne završavanju svoj životni ciklus u fazi mirovanja voćke. Tako je poznato kako, na primjer, uzročnici šupljikavosti lista, kozičavosti višnje i trešnje te lisne hrđe, prezimljuju i na lišću i na grančicama oko pupova. Uzročnik narandžaste pjegavosti ili plamenjače lista šljive prezimljuje isključivo na listu, a samo na grančicama oko pupova prezimljuje gljiva koja izaziva kovrdžavost lista breskve i nektarine, pepelnica breskve i nektarine dok monilinije prezimljuju na mumificiranim plodovima i u rak ranama.
“Gljivični uzročnici ulaze u ćelije putem prirodnih otvora biljke, ali i rana dok bakterijski ulaze isključivo kroz rane, pri čemu bakterije mogu biti infektivne pri temperaturi od 0-30o i zato je bitna dezinfekcija stabla jer ovim tretmanima suzbijamo široku paletu bolesti”, naglašava dr. sc. Tomaš.
U jesenjem periodu u voćnjacima se odrađuju i tretmani ureom, kao visokokoncentrovanim azotnim đubrivom. Prskanjem 5-7 %-tnom otopinom uree se pospješuje opadanje listova, u voćki prestaje transport sokova i tako postupno ulazi u fazu mirovanja otpornija na niske temperature. Azot, naime, kojeg biljka u ovim tretmanima usvaja, pospješuje i ubrzava razgradnju biljnih ostataka odnosno otpalog lišća, što posljedično doprinosi smanjenju inokuluma patogena u idućoj godini. Primjenom uree se stvara i depozit azota u korijenu što će pospješiti početni rast u narednoj vegetacijskoj sezoni.
Kada tačno primijeniti bakarne pripravke?
Za razliku od uree koja se primjenjuje dok je list još zelen, bakarni se preparati primjenjuju kad je dvije trećine lisne mase otpalo, kako bi se na vrijeme počelo sa dezinfekcijom nastalih ranica, pri čemu temperature trebaju biti iznad 5o C. Tretmani se tempiraju u danima bez kiše i vjetra, obzirom da sredstva na bazi bakra imaju kontaktno djelovanje i kao takva su podložna ispiranju.
Drugi tretman obavlja se krajem zime i početkom proljeća, u vrijeme bubrenja pupova, no nikako u toku vegetacije zbog moguće pojave fitotoksičnosti na koštičavim voćnim vrstama.
Na tržištu je puno ovakvih preparata. Najviše bakra (88,2 %) ima u Bakar II oksidu CuO2, potom u bakarnom hidroksidu, CuOH2 (65 %) i bakarnom oksikloridu (59,51 %). Od koncentracije anorganskog bakra u ovim fungicidima, zavisi i doziranje u primjeni.
Đubriva, mineralna ulja, krečenje…
Danas se primjenjuju i đubriva na bazi ovog elementa, gdje se on pojavljuje u organskom odnosno helatnom obliku u kojem ga biljka može usvojiti, praktično poput sistemika, pa se ne ispire kišom. Bakarna đubriva podstiču biohemijske procese u biljci i tako poboljšavaju njenu otpornost i na gljivične bolesti i na bakterioze, te umiruje, pripremajući je bez stresa za razdoblje koje slijedi.
“Kombinacija bakrenih preparata sa mineralnim uljima u visokim koncentracijama dati će veliku učinkovitost protiv jaja lisnih vaši, crvenog voćnog pauka, kao i štitastih vaši i drugih štetočina koji prezimljuju na stablu, u narednoj godini”, pojašnjava Tomaš. Za ovu namjenu potrebno je kombinovati rafinirano mineralno ulje (10 %) i bakar (10 %)
Valja na kraju podsjetiti i na učinkovitu staru metodu preventivne zaštite voćnjaka – jesenje bijeljenje ili kako se najčešće čuje krečenje debla, koja ima višestruke koristi, ali se ne primjenjuje u intenzivnim voćnjacima. U praksi je potvrđeno da uslijed redovnog krečenja nestaje smoljenje na stablima i granama, sprječava se pucanje debla i nastanak rak- rana. Takođe, uočeno je smanjenje prezimljujuće populacije pa je i manji intenzitet štetočina u idućoj godini.
Najvažnije, zbog refleksije bijele boje, odbija se toplota proljetnog sunca i stablo se sporije zagrijava što može odgoditi početak vegetacije i do nedjelju dana, odnosno dalje fenofaze i tako smanjiti štetno djelovanje niskih temperatura u osjetljivim stadijima razvoja te izbjeći moguće štete eventualnih ranih proljetnih mrazova.
Na tržištu postoje gotove smjese za ovu namjenu, no moguće je i samostalno pripremiti prema provjerenoj recepturi, kombinacijom sastojaka u omjeru 5 kg gašenog vapna, 0,5 kg močivog sumpora i 0,5 kg kuhinjske soli koje treba dobro izmiješati sa vodom i ostaviti da miruje 24 sata, nakon čega je spremna za upotrebu.
