Zašto je kefir poseban za crijeva? Stručnjaci kažu da nije bezveze
Nadutost, zatvor, osjećaj težine nakon jela - ako vam je probava stalno u haosu, niste jedini.
Stres, prehrana siromašna vlaknima, neredoviti obroci i manjak sna mogu ozbiljno poremetiti rad crijeva. No postoji nešto jednostavno što bi moglo napraviti veliku razliku, a dolazi u obliku gustog, kiselkastog napitka – kefira.
Šta je kefir i zašto je poseban?
Kefir je fermentirani napitak koji se najčešće pravi od kravljeg ili kozjeg mlijeka, a sadrži desetke vrsta korisnih bakterija i kvasaca. Zvuči slično jogurtu, ali zapravo je još moćniji – s više različitih probiotičkih kultura i lakšom probavljivošću.
Nutricionisti ga opisuju kao “jogurt na steroidima” jer sadrži više probiotičkih sojeva, a samim time i jače djelovanje na crijevnu mikrobiotu. Drugim riječima, kefir može pomoći našim crijevima da ponovno počnu raditi kako treba.
Kako djeluje?
Kefir prirodno sadrži bakterije poput Lactobacillus i Bifidobacterium, koje podupiru rast korisnih mikroorganizama u crijevima. To može smanjiti nadutost i plinove, poticati redovitu stolicu, poboljšati razgradnju hrane te ojačati crijevnu barijeru i imunitet.
Osim probave, sve više istraživanja povezuje zdravlje crijeva s kvalitetom sna, raspoloženjem pa čak i razinom energije.
Novinarka britanskog portala koja je mjesec dana svaki dan pila kefir opisala je da se nakon samo nekoliko dana osjećala “punom energije”, duže sita i s vidljivo boljim tenom. Iako nije naučni dokaz, sve više ljudi izvještava o sličnim efektima.
Ono što je zanimljivo – mnogi ga isprva ne vole. Tekstura je gusta, okus blago kiselkast, a miris specifičan. No kad tijelo “osjeti” učinke, čaša kefira dnevno lako postaje navika kojoj se veselimo.
Kako piti kefir?
Preporučena količina je 100 do 200 ml dnevno. Ako ga pijemo zbog probave, najbolje ga je konzumirati ujutro na prazan želudac. Ako vam više odgovara kao međuobrok, može i nakon jela.
Možemo ga piti samog, dodati u smoothie ili pomiješati s voćem i zobenim pahuljicama. Postoje i verzije bez laktoze, kao i vodeni kefir za one koji izbjegavaju mliječne proizvode.
Na šta pripaziti?
Kod kupnje je važno čitanje deklaracije – dobar kefir trebao bi sadržavati samo fermentirano mlijeko i eventualno prirodne arome. Izbjegavajte proizvode s dodanim šećerima, zgušnjivačima i umjetnim aromama.
Ako imate intoleranciju na laktozu ili alergiju na mlijeko, birajte bezlaktozni ili vodeni kefir. Osobe s ozbiljno narušenim imunitetom trebale bi se prije konzumacije posavjetovati s ljekarom.
Domaći kefir
Kefir se može napraviti i kod kuće, i to uz vrlo malo sastojaka – dovoljno je nabaviti kefirna zrnca i mlijeko. Nakon fermentacije od 24 do 48 sati na sobnoj temperaturi, dobit ćete gust, probioticima bogat napitak. Domaći kefir ima izraženiji okus, ali i prednost što ne sadrži dodane šećere ni aditive.
