Živopisna špilja u blizini sela Fajtovci, tu žive rijetke vrste šišmiša
Tlo pećine je prekriveno sigom i zemljom, zbog čega se stvara blato usljed obilnih kišnih padavina
U blizini sela Fajtovci, neposredno iznad poznatog vodopada na rijeci Blihi, nalazi se zanimljiva i živopisna pećina koju nastanjuju kolonije veoma rijetkih vrsta slijepih miševa.
Zbog kraškog sastava zemljišta i brojnih rijeka, šire područje Sanskog Mosta i planine Grmeč bogato je velikim brojem većih ili manjih pećina, a ova je, zbog geografskog položaja i nepristupačnosti, jedna od manje poznatih i istraženih. Dolazak do pećine zahtijeva fizički napor i oprez, jer se u podnožju nalazi visoka litica niz koju se strmoglavljuje Bliha.
Ulaz je uzak i ničim se ne može nagovijestiti kako se u unutrašnjosti zemlje krije nekoliko velikih pećinskih galerija, koje su veoma visoke i prostrane, sa zanimljivim pećinskim nakitom.
Središte pećine je podzemna dvorana dugačka 40 i široka oko 25 metara, s impozantnom visinom, kao i dvije manje dvorane koje se naslanjaju na centralni dio.
Da bi se došlo do središta, potrebno je preći pristupni hodnik dugačak pedesetak metara, čija visina nije jednaka i varira od jednog do četiri metra.
Tlo pećine je prekriveno sigom i zemljom, zbog čega se stvara blato usljed obilnih kišnih padavina.
Na takvom tlu mogu se primijetiti i otisci velikog broja životinja koje povremeno posjećuju pećinu i traže sklonište u njenoj unutrašnjosti.
Za razliku od mnogo poznatije Hrustovačke pećine, ova pećina nije tako bogata ukrasima, stalaktitima i stalagmitima, ali je krasi raznovrstan biljni i životinjski svijet.
Pored pećinskih zrikavaca, pauka, leptira i drugih insekata, pećinu nastanjuje velika kolonija šišmiša, od kojih je najbrojniji veliki potkovnjak.
Lako ga je prepoznati po veličini i izraženom sedlu na nosu koje ima oblik potkove, što je ovoj porodici slijepih miševa dalo takvo ime.
Prije više godina, u sklopu istraživanja staništa slijepih miševa, domaći naučnici su posjetili i ovu pećinu.
Tada je predloženo da Fajtovačku pećinu treba na neki način zaštititi, jer bi njena turistička valorizacija mogla ugroziti opstanak ovih rijetkih sisara.
Slijepi miševi hiberniraju u pećinama jer im one pružaju stabilne uslove za boravak, a koriste ih za parenje i brigu o mladima.
Pećina nikada nije bila predmet arheoloških istraživanja, pa se ne zna ništa o tome da li je nekada u prošlosti bila utočište ljudskom rodu.
Inače, treba reći kako se ova spilja nalazi u blizini planinarske staze koja povezuje izletište Jasicu s vodopadom Blihe, a šetajući ovom stazom može se doći na liticu, odakle se pruža impresivan pogled na vodopad i kanjon ove prekrasne rijeke.
(Nezavisne.com)
