Jahić upozorava: Način života uzrokuje porast visokog pritiska među mladima u BiH
50% penzionera ima povišen pritisak, dok je sve češći i kod mlađih
U svijetu više od 1,2 milijarde ljudi boluje od hipertenzije ili povišenog arterijskog pritiska, te još nekoliko stotina miliona onih kod kojih ova podmukla bolest nije prepoznata, kaže prof. dr. Elmir Jahić, jedan od najpoznatijih kardiloga u Bosni i Hercegovini.
I u našoj zemlji iz godine u godinu sve je više osoba koje pate od visokog pritista.
Jahić ističe da 50 posto Bosanaca i Hercegovaca iznad 65 godina života ima hipertenziju, a ono što je posebno bolno je da od tog broja njih svega 20 posto, koji znaju za to i liječe se, imaju postignute ciljne vrijednosti.
Referentne vrijednosti
– S obzirom na to da se pacijenti stalno interesuju, dobro je znati da normalan pritisak ne bi trebao prelaziti vrijednosti od 120/80 mmHg (milimetara živinog stuba). I takav pritisak možemo voditi kao povišen, a već iznad 130 je prvi stepen hipertenzije. Vrlo čest slučaj u našim ambulantama su pacijenti koji uzimaju terapiju, a nalaze se u stanju tzv. hipertenzivne krize, kada je krvi pritisak 180/120 mmHg što se karakteriše kao veliki udar na organizam – ističe Jahić u povodu 17. maja Svjetskog dana hipertenzije.
Najveće posljedice od kasno otkrivene, neadekvatno tretirane i liječene hipertenzije trpi nekoliko sistema, prije svega kardiovaskularni.
Posljedice se, prema riječima Jahića, vide i u nastanku srčanog i moždanog udara, razvoja srčane slabosti, a nerijetko se javlja i vaskularna demencija u ranijim godinama života nego što bi to moglo biti kao posljedica skleroze krvnih sudova.
– Od visokog pritiska strada i bubrežna funkcija koja je, uz šećernu bolest, jedan od vodećih uzroka oštećenja bubrega i završavanja pacijenta na dijalizi – naglašava Jahić.
Mijenjati navike
Napominje da je u posljednjih 40 godina broj hipertroničara u svijetu povećan za više od duplo.
– Prije 40 godina u svijetu je 500 miliona ljudi imalo povišen krvni pritisak. Danas je ta brojka prešla milijardu i što je najgore u stalnom je porastu. To nam najbolje govori da se neke stvari i navike moraju mijenjati kako bismo bili zdravija nacija. Postoje zemlje koje su programima prevencije doprinijele tome da iz godine u godinu imaju manji broj hipertroničara. To znači da se bolest može uspješno prevenirati, dijagnosticirati i liječiti – navodi Jahić.
Zabrinjava i činjenica, dodaje kardiolog, da sve više mladih obolijeva, a uzrok je način življenja.
– Kada govorim o ovogodišnjem obilježavanju Svjetskog dana hipertenzije, s jedne strane fokus je na tačnom mjerenju pritiska, a s druge na preventivnim programima koji bi trebali doprinijeti redukciji krvnog pritiska. Ključ prevencije i popularizacije značaja hipertenzije u suštini je lifestyle, odnosno promjena načina življena koji značajno determinira nastanak i razvoj visokog pritiska kao i nastanak svih negativnih posljedica. Prije svega mislim na prehranu bogatu natrijevim solima koje povećavaju šansu za nastanak bolesti. Dakle, treba povestio računa šta i koliko se jede.
Faktori rizika
Fizička aktivnost značajno reducira hipertenziju, kao i gubljenje suvišnih kilograma. Nažalost u BiH je povećan broj osoba sa prekomjernom tjelesnom težinom. Značajan rizikofaktor je i pušenje, ali ne samo za hipertenziju, nego za sve kardiovaskularne bolesti. Znamo da je BiH u vrhu zemalja sa najviše pušača, posebno mlađih osoba. U posljednje dvije decenije spominje se i stres kao okidač za hipertenziju, a zbog uvjeta života u našoj zemlji ne čudi što iz godine u godinu imamo sve više oboljelih – napominje Jahić.
Kako bi se izbjegle posljedice, Jahić naglašava da je vrlo važno redovno mjeriti krvni pritisak i u kućnim uvjetima. Prije mjerenja pritiska treba biti smiren, 30-ak minuta prije ne bi trebalo pušiti, piti kafu i vježbati.
– Otprilike 20 posto pacijenata spada u grupu tzv. efekta “bijelog mantila”, a to znači da čim dođu u ordinaciju imaju povišen pritisak, a kad mjere kod kuće vrijednosti su objektivnije. Kad mjerite pritisak kod kuće, radite to dva, tri puta u razmaku od jedne do dvije minute. Mjerači kod kuće su obično automatski, pa treba voditi računa i da se redovno testira njihova tačnost, poređenjem sa tlakomjerima koje ljekari koriste u ambulantama ili servisiranjem u ustanovama koje se akreditovane da se bavi tim poslom. Također, treba znati da je sasvim normalno da aparat nekad pokazuje razliku u vrijednostima pritiska na lijevoj i desnoj ruci, tolerantno je negdje do 10 mmHg – kazao je Jahić.
