Mlinarska industrija nastavlja jačati svoju poziciju među najvažnijim granama prehrambene industrije Bosne i Hercegovine. Najnoviji podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je izvoz proizvoda iz ove oblasti zabilježio snažan rast tokom 2025. godine, potvrđujući da prerada domaćih poljoprivrednih sirovina može biti jedan od ključnih pokretača razvoja privrede.
U grupi proizvoda koja obuhvata brašno, skrob, slad, inulin i pšenični gluten (HS 11), vrijednost izvoza porasla je sa 28,4 miliona KM u 2024. na čak 40,3 miliona konvertibilnih maraka u 2025. godini. To predstavlja rast od gotovo 42 posto, dok je količina izvezenih proizvoda povećana sa 38,7 miliona na 56,9 miliona kilograma.
Istovremeno je porastao i značaj mlinarskih proizvoda u ukupnom izvozu prehrambenog sektora Bosne i Hercegovine. Njihovo učešće povećano je sa 2,48 posto u 2024. na 3,18 posto u 2025. godini, što pokazuje da ova grana zauzima sve važnije mjesto među domaćim izvoznicima hrane.
Najveće izvozno tržište i dalje je Turska, u koju je izvezeno više od 22,3 miliona KM mlinarskih proizvoda. Slijede Crna Gora sa oko 6,2 miliona KM, Sjeverna Makedonija sa više od 5 miliona KM, Hrvatska sa oko 2,2 miliona KM, te Srbija sa gotovo 1,2 miliona KM.
Među kompanijama koje daju značajan doprinos ovim rezultatima nalazi se i Mlin Trio Tršić iz Zvornika. Ova kompanija, sa tradicijom dužom od pet decenija, izrasla je u jednog od prepoznatljivih proizvođača brašna i drugih mlinarskih proizvoda u Bosni i Hercegovini, a njeni proizvodi već godinama pronalaze put do kupaca u zemlji i inostranstvu.
Da se radi o jednom od najvećih privrednih subjekata u ovoj oblasti potvrđuju i odlični rezultati iz godine u godinu. Tokom prošle godine Mlin Trio Tršić ostvario je prihode od prodaje u Bosni i Hercegovini i inostranstvu da zauzima značajno mjesto u ukupnoj kvoti izvoza iz BiH. Prema podacima iz Agencije za statistiku BiH dolazi se do činjenice da zvornička kompanija ima skoro deset posto od ukupnog izvoza mlinarske industrije BiH. Značaj dio prihoda zvornički mlinari ostvaruju kroz prodaju na domaćem tržištu, ovaj pokazatelj dovoljno govori o značaju kompanije za razvoj ove privredne grane. Zanimljivo je da prema informacijama od zvorničkih mlinara, najmanje izvoza ostvaruju na tržište susjedne Srbije, a najviše zbog teških procedura prilikom izvoza i čestih ograničenja uvoza. Napominju i to da je uvoz brašna iz Srbije u BiH maksimalno olakšan i pojednostavljen.
Rezultati mlinarske industrije pokazuju i nešto mnogo važnije od samih brojki. Riječ je o sektoru koji najbolje demonstrira kako Bosna i Hercegovina može iskoristiti svoje postojeće potencijale. Plodno poljoprivredno zemljište, bogata tradicija mlinarstva i savremena tehnologija prerade predstavljaju resurse na kojima se može graditi konkurentna domaća proizvodnja.
Nažalost, veliki dio obradivih površina u Bosni i Hercegovini i dalje ostaje nedovoljno zasijan ili potpuno neiskorišten. Upravo zbog toga uspjeh mlinarske industrije pokazuje koliko bi veća proizvodnja domaće pšenice mogla donijeti koristi cijelom lancu – od poljoprivrednih proizvođača, preko mlinova, pa sve do izvoznika i državne ekonomije.
Dodatni razlog za optimizam donosi i ovogodišnja sezona žetve. Širom Bosne i Hercegovine žetva pšenice trenutno je u punom jeku, a prve informacije sa terena ukazuju na dobre prinose i kvalitet zrna. Ukoliko se ovakvi rezultati potvrde i u završnim izvještajima, domaći mlinovi mogli bi raspolagati većim količinama kvalitetne domaće sirovine, što bi dodatno ojačalo preradu i povećalo mogućnosti za izvoz.
Primjer mlinarske industrije pokazuje da Bosna i Hercegovina ne mora biti samo izvoznik sirovina, već može stvarati proizvode sa znatno većom dodanom vrijednošću. Upravo kompanije poput zvorničkog Mlin Trio Tršić, koje uspješno spajaju dugogodišnju tradiciju sa modernom tehnologijom, potvrđuju da domaća prehrambena industrija ima potencijal za još snažniji razvoj i osvajanje novih međunarodnih tržišta.
Ako se pojednostave administrativne procedure prilikom izvoza od strane države BiH, pojača i nastavi ulaganje u domaću proizvodnju pšenice, unapređenje prerade i jačanje izvozne konkurentnosti, mlinarska industrija mogla bi u narednim godinama postati jedna od vodećih razvojnih grana bosanskohercegovačke privrede, na korist domaćih poljoprivrednika, prerađivača i ukupne ekonomije.
(Zvornicki.ba)
