Na predstojećim izborima, prema trenutnim podacima, moći će se glasati na 5.231 redovnom biračkom mjestu. Ipak, treba naglasiti da ovo nije konačan podatak i da se broj biračkih mjesta do održavanja izbora može mijenjati.
Za poređenje, na prošlim opštim izborima, održanim prije četiri godine, bilo je 5.394 redovna biračka mjesta, odnosno oko 130 više nego što ih je trenutno planirano za ovogodišnje izbore.
Promjene u organizaciji biračkih mjesta već su evidentne i na području Zvornika, gdje je nakon spajanja pojedinih biračkih mjesta određeno da će građani iz više naselja svoje biračko pravo ostvarivati na drugim lokacijama.
Tako će glasači iz Boškovića glasati na biračkom mjestu u Šetićima, iz Liješnja u Gornjoj Kamenici, iz Đevanja u Drinjači, dok će birači iz Jusića glasati na biračkom mjestu Kozluk 2. Istovremeno, građani iz pojedinih drugih naselja takođe će biti upućeni na susjedna biračka mjesta.
Ovakve promjene nisu specifične samo za Zvornik. U javnosti su se nedavno pojavile informacije da će samo na području Prijedora biti 23 redovna biračka mjesta manje nego u ranijim izbornim ciklusima.
Posebnu pažnju privlači činjenica da se neka od biračkih mjesta koja će biti ugašena, odnosno objedinjena sa drugim, nalaze u seoskim područjima, gdje su pojedina naselja međusobno udaljena. Zbog toga bi građanima iz tih mjesta glasanje moglo biti dodatno otežano, jer će za ostvarivanje biračkog prava morati putovati i po nekoliko kilometara do novog biračkog mjesta.
Organizovani prevoz kao moguće rješenje
Upravo zbog udaljenosti pojedinih naselja od novih biračkih mjesta, pitanje organizovanog prevoza moglo bi postati posebno važno. Građani koji nemaju vlastiti prevoz, kao i starije osobe, mogli bi se naći u situaciji da im odlazak na biračko mjesto bude znatno komplikovaniji nego ranije.
Zbog toga će, pored konačnog broja biračkih mjesta, posebnu pažnju privući i način na koji će nadležni organi informisati građane o promjenama, ali i da li će biti razmatrane mogućnosti organizovanog prevoza za stanovnike udaljenijih naselja.
Važno je da građani na vrijeme provjere na kojem biračkom mjestu će glasati, posebno oni iz naselja kod kojih je došlo do spajanja biračkih mjesta. Konačan spisak i raspored biračkih mjesta biće poznati nakon što nadležna izborna tijela završe sve procedure.
Očekivano, pojavili su se i komentari kako se radi o još jednoj ujdurmi Centralne izborne komisije BiH, kako bi se, nakon uvođenja modernih tehnologija, i na ovaj način navodno uticalo na rezultate izbora. Prema tim tezama, spajanje, odnosno ukidanje biračkih mjesta će dovesti do smanjene izlaznosti u općinama i gradovima gdje se to provelo.
– Prije svega, treba znati da odluke o objedinjavanju biračkih mjesta donose općinske, odnosno gradske izborne komisije. CIK BiH je donio pravilnik, prema kojem za jedno biračko mjesto može biti registrovano između 300 i 1.000 glasača. U izuzetnim uslovima taj broj može biti i manji od 300. U slučajevima da broj registrovanih birača padne ispod 300, općinske, odnosno gradske izborne komisije mogu donijeti odluku o objedinjavanju, ali i o razdvajanju biračkih mjesta ako broj naraste preko 1.000, rekao nam je predsjednik CIK-a Jovan Kalaba.
Komentariše i teze da će objedinjavanje biračkih mjesta uticati na izlaznost.
– Prije svega, većina biračkih mjesta je u školama, pa ako djeci nije daleko da idu u školu, onda ne bi ni odraslima to trebalo predstavljati problem. Danas ionako svi koriste automobile. Osim toga, općinske i gradske izborne komisije, kao i svaka ozbiljnija politička stranka, imaju organizovan prevoz za birače kojima je on neophodan. Ponekad je jeftinije da općinske izborne komisije organizuju prevoz za, recimo, pedesetak birača koji žive na nekom području, nego da za njih uspostavljaju posebno biračko mjesto, istakao je Kalaba.
Prema njegovim riječima, oni koji napadaju CIK zbog objedinjavanja biračkih mjesta, to rade iz političkih razloga.
– Svrha ovakvih izjava je, zapravo, traženje alibija za eventualni izborni neuspjeh i zna se ko tako nešto radi. Ovo liči na komentare da je za izrečenu presudu kriv sudija, a ne onaj ko je počinio neko krivično djelo za koje je osuđen, izjavio je Kalaba.
S tim u vezi komentarisao je i neke ranije napade na CIK.
Glasanje mrtvih
– Uoči svakih izbora govori se o problemu glasanja umrlih osoba. Međutim, procentualno gledajući, to je najmanji oblik zloupotreba biračkih spiskova u odnosu na neke druge oblike, naglasio je Kalaba.
