Pantić je ispričao da je završio Srednju policijsku školu na Vracama i Višu školu unutrašnjih poslova u Banjoj Luci, da je do penzionisanja radio različite policijske poslove, dok je u vrijeme podizanja optužnice radio po ugovoru o djelu i bio pratnja predsjedniku jedne kompanije.
“Onog momenta kada se to desilo, oduzeti su mi dokumenti, zabrana kretanja, pa sam prestao raditi”, rekao je Pantić.
Naveo je da satima može pričati kako se osjećao kada je optužen za zločin protiv čovječnosti, te da osam godina ne spava kako treba. Cijeli proces je, prema njegovim riječima, uticao na njegovo fizičko i mentalno zdravlje, ali i zdravlje njegove supruge. Naveo je i da je njegov ugled bio narušen i nije imao kontakata, niti je gdje izlazio.
“Stid me bilo moje porodice, moje djece… Danas ne idem ni po svadbama ni po veseljima”, kazao je Pantić i dodao da je tokom trajanja postupka imao velike troškove zbog udaljenosti Suda od mjesta boravka.
Pomoćnici pravobranioca Sandri Janjić je Pantić rekao da nije tražio da se presuda Suda BiH objavi u sredstvima javnog informisanja.
Na ovom ročištu uložen je nalaz i mišljenje vještaka medicinske struke Abdulaha Kučukalića koji nije obrazlagan u sudnici.
Janjić je prigovorila nalazu i mišljenju, navodeći da je paušalan.
Punomoćnica Aleksandra Milošević je u završnoj riječi kazala da je Pantić dokazao osnov i visinu tužbenog zahtjeva, osnov i vid naknade nematerijalne štete. Navela je da je visina potraženog iznosa u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka medicinske struke, s praksom Suda i da predstavlja adekvatnu satisfakciju.
“Smatram da Sud posebno treba da cijeni iskaz tužitelja iz kojeg proizilaze ozbiljne psihičke tegobe koje je trpio za vrijeme krivičnog postupka”, rekla je Milošević, koja je predložila da Sud usvoji u cijelosti tužbeni zahtjev, koji prate svi troškovi za zastupanje.
Pomoćnica pravobranioca je kazala da iz svih provedenih dokaza je nesporno utvrđeno da je tužba neosnovana.
“U postupku nije utvrđeno protivpravno djelovanje nadležnog organa”, istakla je Janjić.
Pantića je s još četiri osobe 2022. Sud pravomoćno oslobodio optužbi za ubistva najmanje 57 civila počinjena 16. maja 1992. u selu Zaklopača kod Milića. U drugom predmetu je, nakon oslobađajuće presude za genocid u Srebrenici, također tužio BiH i tražio odštetu za duševnu bol.
Odluku o tužbi će Sud donijeti u zakonskom roku.
