Ovih dana vrši se berba egzotičnog voća kivi i to u zvorničkom naselju Glumina. Na imanju Nedima Pandura iz Glumine već godinama pinosno stoje dvije stabljike kivija koje krase avliju i imanje Pandura.
Danas je završena berba kivija u domu Pandura, a tome su se najviše obradovali najmlađi u domaćinstvu. Već je četvrta godina kako se kivi s posebnom brigom i ljubavlju održava u našem imanju.
Kako je Nedim rekao ove godine ubrano je rekordnih 40 kilograma kivija sa dvije stabljike. Mislim da već treću godinu beremo kivi u našoj avliji i svake je godine prinos veći. Što se ukusa tiče on je nešto bolji od onog kojeg kupujemo na pijaci i u radnjama jer je jednostavno svježiji i samim tim ukusniji. Rekao je Pandur.
Nedim je dodao da ne koristi nikakve zaštitne metode od niskih temperatura i da za tim nema potrebe jer kivi dobro podnosi hladnoću. Uzgoj kivija u vlastitom dvorištu je najsličniji grožđu koje pored plodova ljeti daje i dobru hladovinu. Svi koji kivi žele nabaviti u vlastito dvorište moraju uzeti dvije stabljike. Stabljike su takozvani muški i ženski kivi i to sve kako bi se ova biljka nesmetano razvijala i rađala.
Enciklopedija o kiviju
Kivi (lat. Actinidia deliciosa) je stablasta biljka iz porodice Actinidiaceae. Poreklom je iz Kine, gde je njen plod proglašen za nacionalno povrće. U zavisnosti od mesta na kojem raste može da dostigne visinu i do 9 m. U narodu je popularna po svom plodu, koji se najviše koriste u ishrani, mada je sve ćešća upotreba ploda kivija i u kozmetičkoj svrhi.
Ime
Ovo povrce je imalo dugu tradiciju pre nego što su evropljani saznali za njega. Shodno tome, u svojoj prapostojbini postoji mnogobrojni druga imena.
Na kineskom:
Makaki breskva (獼猴桃 Pinjin: míhóu táo): najčešći naziv
Makaki kruška (猕猴梨 míhóu lí)
Vinska kruška (藤梨 téng lí)
Sunčana breskva (阳桃 yáng táo), prvobitno se upotrebljavalo za kivi, mada je sve češća i upotreba za karambolu.
Drvo bobića (木子 mù zi)
Dlakavo žbunasto voće (毛木果 máo mù guǒ)
Neobično ili Čudno voće (奇異果 Pinjin: qíyì guǒ, Jyutping: kei4 ji6 gwo2): najčešće se upotrebljuje na Tajvanu i u Hong Kongu.
Karakteristike
Prirodna staništa Kivija su brežuljkasti prostori Kine, Japana i Sibira, gde raste ne visini između 600 i 2000 m nadmorske visine.
Listovi kivija su duguljasti ovalnog i kružnog oblika. Dominiraju veličine između 7.5 i 12.5 cm. Listovi starijih biljaka su tamnozelene boje, dok su kod mlaćih stabljika zeleniji sa crvenim tonovima.
Cvetovi kivija su žute i bele boje. Dvopolni su što znači da na jednoj jedinci mogu da se nađu i muški i ženski cvetovi, što doprinosi boljem i bržem razmnožavanju. Najčešće se radi o cvetu sa 5-8 latica. Drvo cveta tokom novembra Kivi je karakterističnog aromatičnog mirisa.
Plod kivija upotrebljava se u ishrani kao povrće, mada zahvaljujući savremenoj tehnologiji i novim naučnim otkrićima njegova upotreba je sve veća i u kozmetičkoj industriji. Pored svežeg ploda, koristi se i za pripremu poslastica.
(Zvornicki.ba)
