Jačanjem ekološke svijesti kod građana i sve većim zagađenjem zraka, čime se ugrožava zdravlje stanovništva, ali uništava i proroda, svijet se posljednjih godina sve više okreće obnovljivim izvorima energije.
Iako se većina bh-a gradova „guši“ u smogu, posebno u zimskim mjesecima, vlasti u BiH ne posvećuju dovoljno pažnje ovom problemu. Bilježe se tek pojedinačni, pionirski, koraci u pogledu prelaska na obnovljive izvore energije.
Među malobrojnim stručnjacima koji konstantno upozoravaju na ovaj problem i nude alternativu je Adem Karić, inženjer mašinstva, zaposlen kao profesor u MSŠ Kalesija, koji je nedavno objavio Priručnik za profesore i učenike mašinske struke „Obnovljivi izvori energije i energentska efikasnost“.
Priručnik je namijenjen profesorima i učenicima srednjih škola mašinske struke, instalaterima centralnog grijanja i mašinskim tehničarima energetskog smjera, ali može poslužiti studentima i inženjerima u njihovom radu, kao i svima onima koji se bave poslovima vezanim za grijanje klimatizaciju i ventilaciju.
Karić za „Priče sa granice„ navodi da je kod odabira i pripreme tema uzet je u obzir postojeći Nastavni plan i program za srednje mašinske škole.
„Radi se o Priručniku koji, osim učenika i prosvjetnih radnika, može poslužiti svima onima koji žele saznati nešto više o obnovljivim izvorima energije i energetskoj efikasnosti. Priručnik je za sada dostupan u elektronskoj formi na web stranici Centra za ekologiju i energiju Tuzla, koji je uz švicarski „Karitas“ učestvovao u finansiranju izrade ovog Priručnika. Priručnik je odobren od strane Pedagoškog zavoda Tuzla“, kaže Karić.
On dodaje da je cilj izrade Priručnika podizanje svijesti građana o korištenju obnovljivih izvora energije i energentske efikasnosti, a dokument je informativnog i edukativnog karaktera.
„Priručnik daje čitaocu osnovne informacije o obnovljivim izvorima energije i energetskoj enfikasnosti, dok se edukativni dio odnosi na projektovanje i izvođenje termo-tehničkih instalacija, koje su sa ekološkog i ekonomskog aspekta najprihvatljivije“, naglašava Karić.
Karić ističe da Priručnik obrađuje pet tema, a usklađen je prema nastavnom planu i programu mašinske struke.
„ Teme su uporedba zagrijavanja objekata različitim vrstama energenata, primjer proračuna grijanja za jedan stambeni objekat, toplotne pumpe i primjena, solarni sistemi i primjena i kalorimetri – ultrazvučna mjerila toplotne i rashladne energije. Svaka tema daje po nekoliko primjera iz prakse, tako što čitalac ima dostupan link na kojem se nalazi primjer koji je postavljen na drive disku. Priručnik je odobren kao pomoćni priručnik za učenike instalatere centralnog grijanja i mašinske tehničare energetskog smjera. Ovaj Priručnik će se, za sada, koristiti u školama Tuzlanskog i Zeničko-dobojskog kantona“, govori Karić i dodaje da postoji želja da Priručnik bude u upotrebi i ostalim stručnim školama u BiH.
Karić potcrtava da ohrabruje činjenica da se svijest građana u pogledu korištenja obnovljivih izvora energije podiže na viši nivo i da mnogi stanovnici za zagrijavanje svojih domova kotlove na čvrsto gorivo zamijenjuju obnovljivim izvorima energije.
„Raduje da građani u našoj zemlji pokazuju interesovanje za obnovljive izvore energije. Primjena toplotnih pumpi, odnosno obnovljih izvora energije, više je zastupljena u Hercegovini nego kod nas. Razlozi se mogu pronaći u povoljnijim meteo uslovima i blažim zimama u odnosu na Bosnu. Međutim, i ovo područje ima potencijala, ali i ljudskih resursa koji bi se mogli iskoristiti u pogledu kvalitetnijeg korištenja obnovljivih izvora energije. Ovo su projekti koje podržava EU i otvara se prostor za međuentitetsku saradnju. Jedna od mogućnosti je i korištenje energije vjetra. Izvršena su probna ispitivanja na nekoliko lokacija na području Majevice, brda Vis i još nekoliko naselja na području općine Kalesija. Potrebno je detaljno ispitivanje, sa profesionalnom opremom, gdje bi i učenici naše škole mogli biti saradnici na projektu. Dalje, treba razmišljati o tolifikaciji Kalesije, ali to je u domenu politike koja treba donijeti odluku. Korištenjem obnovljive energije smanjuje se aerozagađenje i poboljšava kvalitet života u lokalnoj zajednici. Prirodna energija je budućnost“, zaključuje Karić za „Priče sa granice“
Tvrdnje Karića potkrepljuju i poruke iz Brisela da bi zemlje jugoistočne Evrope trebale intenzivnije početi koristiti obnovljive izvore energije kako bi do 2050. godine ispunile cilj od 80 posto smanjenja emisije štetnih gasova.
Projekat se realizuje zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).
